Klimatske promjene sve više utječu na poljoprivrednu proizvodnju, zbog čega se u Europskoj uniji očekuje najslabija žetva pšenice u posljednjih šest godina, a očekivani pad proizvodnje analitičari pripisuju nižim prinosima u Francuskoj i Njemačkoj, vodećim proizvođačima žitarica u EU-u. U Francuskoj je požnjeveno samo 88 posto planiranih površina, a tamošnje ministarstvo poljoprivrede spustilo je prognozu žetve pšenice na najnižu razinu u 40 godina, dok je u Njemačkoj kiša odgodila žetvu, koja će također biti slabija od lanjske.

U Hrvatskoj je situacija sa žetvom pšenice na razinama iz proteklih godina, kaže poljoprivredna konzultantica Zvjezdana Blažić, no upozorava da ćemo imati problema s urodom kukuruza i suncokreta. "Kukuruz bi mogao podbaciti za 20 do 25 posto, a možda otprilike toliko i suncokret, što bi moglo utjecati na njihovu cijenu, no, na sreću, radi se o kulturama u kojima je Hrvatska samodostatna", navodi Blažević i dodaje da su cijene trenutno niske, zbog čega su poljoprivredni proizvođači u problemima. Osim cijene hrvatskim proizvođačima sve veće probleme stvaraju i klimatske promjene, koje su ove godine utjecale na kvalitetu kukuruza, zbog čega je previše suh, upozorava Blažić. "Danas imamo situaciju da sjeverozapadni krajevi Hrvatske i zapadna Slavonija imaju bolju poljoprivrednu proizvodnju i prinose, jer manje trpe klimatske promjene, za razliku od istočne Slavonije i Vojvodine, ali i sve južnije od toga, gdje trpe velike vrućine", ističe Blažić. Pritom smatra da bi poljoprivredni proizvođači trebali razmisliti o promjenama jesenskih kultura. "Mogli bi početi razmišljati o sijanju raznih proteinskih kultura, poput soje ili boba. Zbog klimatskih uvjeta i niskih cijena žitarica i uljarica ne isplati im se ulagati u sjetvu u smislu najboljeg sjemena, gnojidbe i zaštite, odnosno neće im ostati dovoljno da ulože u iduću sjetvu", pojašnjava Blažić i dodaje da smo u pšenici ionako veliki izvoznici, ponajprije u Italiju, no imamo malo pšenice prve klase, za proizvodnju finih tjestenina i kolača.

Klimatske su promjene tako u zapadnim članicama EU-a prouzročile obilne kiše, koje su odgodile žetvu i smanjile urod, a u južnim članicama, poput Hrvatske, velike vrućine utjecale su na količinu i kvalitetu uroda. I sve više zemalja Europske unije ove godine prijavljuje pad kvalitete pšenice kao izravne posljedice klimatskih promjena, osim Bugarske i Rumunjske, koje su među rijetkim zemljama što proizvode visokokvalitetnu pšenicu, a Blažić pojašnjava da te zemlje imaju drukčiji sastav tla.

Cijene pšenice na svjetskim burzama padaju unatoč najavama loših žetvi. Blažić kaže da cijena pšenice, nažalost, ne ovisi o količini ponude i potražnje, nego se formira na poljoprivrednim burzama, kojih je u svijetu samo nekoliko, poput terminskih burzi SAD - Chicago, Francuska - Pariz ili Budimpešta - Mađarska, koje se i kod nas prate i na kojima se količine žitarica unaprijed prodaju, s tim što postoje i robne burze Bologna - Italija i Manheim - Njemačka, napominje Blažić. Ulogu igra i pšenica iz Rusije, čija je visoka ponuda na početku sezone prouzročila velik pad cijena jer su izvozne takse u Rusiji znatno snižene. No globalne izvozne cijene svih važnijih žitarica padaju već mjesecima, kaže Blažević.

“Sve veća sezonska dostupnost zbog tekućih žetvi ozime pšenice na sjevernoj hemisferi i općenito povoljni uvjeti u Kanadi i SAD-u, koji podržavaju očekivanja velikih proljetnih žetvi pšenice, nastavili su činiti pritisak na pad međunarodnih cijena pšenice. Snažna konkurencija izvoznika i slaba globalna potražnja također su utjecale na cijene pšenice, a sezonski je pritisak također izazvao pad izvoznih cijena kukuruza. Žetva u Argentini i Brazilu napredovala je brže od prošlogodišnjeg tempa, a ocjene stanja usjeva u SAD-u ostale su iznad prošlogodišnjih i prosječnih razina. Među ostalim žitaricama, u srpnju su pale i svjetske cijene ječma", pojašnjava Blažić.

Na europskom terminskom tržištu cijene pšenice za novu žetvu u rujnu početkom tjedna pale su za gotovo dva eura, na 215 eura po toni. Prema analizama konzultantske tvrtke Stratégie Grains, ovogodišnja žetva pšenice u EU-u dosegnut će tek 116,50 milijuna tona, što je 5,8 milijuna tona manje od prošlogodišnjeg uroda i najniža razina od 2018.