Habijan: Populistički pristup povećanju plaća dužnosnika nije dobar
Vlada je izdržala kritike - kako je i najavljeno, i u četvrtak je donijela odluku o rastu plaća dužnosnika za oko 60 posto, s najavom da će se koeficijenti još usklađivati do kraja godine. Premijer Andrej Plenković ponovio je argumente za tu odluku, a koji se svode na to da plaće ministara i zastupnika nisu rasle najmanje od 2016. godine. Kako je poznato, plaća predsjednika Republike sada će iznositi 6000 eura, a premijera oko 5400 eura.
No reakcija je ipak dosta - sindikati poručuju kako nije trebalo prelaziti "psihološku granicu" od pet tisuća eura, a umirovljenici su oštro prozvali Vladu. Sindikat umirovljenika Hrvatske ocijenio je ovu odluku sramotnom jer su umirovljenici gurnuti ispod linije siromaštva te su opet prevareni i poniženi. SUH u priopćenju proziva Vladu da plaće državnim dužnosnicima diže "podlo, usred ljeta, nebu pod oblake", dok su umirovljenicima predizborno samo obećavali neku siću, ocjenjujući da vladajuće nije briga što je relativna vrijednost mirovina za umirovljene na temelju rada, odnosno prosječni udio mirovine u prosječnoj plaći, pala na "bijednih" 35,6 posto. Iz SUH-a pritom podsjećaju da je linija siromaštva za 2023. godinu iznosila 493,6 eura mjesečno, a prosječna je mirovina umirovljenih u svibnju ove godine iznosila 534,8 eura, a u tom prosjeku žene imaju 24 posto manje mirovine od muškaraca. Stopa siromašnih među starijima od 65 godina još lani je bila 34,8 posto, a žena 38,8 posto. "Glad, siromaštvo, poniženost – to je život najvećeg dijela umirovljenika. I sad će Plenković imati više od 5,5 tisuća eura, a Milanović više od 6 tisuća eura, tj. deset puta više od prosječne mirovine, a 32 puta više od najniže", navodi SUH. "Narodu je zlo", zaključuju. Na kraju podsjećaju da je Europska komisija višekratno upozorila vlasti da moraju podići mirovine te da su još lani u studenom obećali popraviti model usklađivanja na 85:15 posto, ali su to u međuvremenu preskočili jer su, kažu, "važniji gladni trbusi novih koalicijskih partnera".
Krešimir Sever, bivši predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, također je za HRT komentirao odluku, rekavši kako je plaće trebalo podignuti, ali ne ovoliko. "Plaće je trebalo podignuti svakako, ali je u ovom trenutku to preveliki skok. To se trebalo napraviti u dva-tri koraka. Treba spomenuti i koliku odgovornost ti ljudi nose", naglasio je.
Istovremeno, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan izjavio je u četvrtak da populistički pristup povećanju plaća državnih dužnosnika nije dobar kao što nije dobra ni poruka da ministar ima plaću 500. ili 200. po rangu u svom ministarstvu. "Kao ministar imam svoju osnovnu plaću, nema plaćanja prekovremenih sati, kao ni plaćanja dnevnica u tuzemstvu, a stvara se dojam da državni dužnosnici povrh osnovne plaće koju ne diraju žive od nekih povlastica", kazao je Habijan u izjavi za medije. Kako je pojasnio, državni dužnosnici nemaju pravo na određena materijalna prava na koja imaju državni službenici.
“Dizanjem plaća u prosjeku za 32 posto za državne službenike i namještenike željeli smo postići da kvalitetan i stručan kadar ostane u državnoj službi, isto tako ako su na čelu ministarstva osobe koje snose najveću političku, moralnu, materijalnu i kaznenu odgovornost očekuje se da za taj rad budu adekvatno plaćeni. Nije dobra poruka da u jednom ministarstvu ministar bude 453., 500. ili 200. po rangu po plaći", naglasio je ministar.