Prema službenim podatcima, voće je u razdoblju od lipnja prošle do lipnja ove godine poskupjelo u europskim zemljama u rasponu od 2 do čak 31 posto.

Najviše je poskupjelo u Bugarskoj (31 posto), Rumunjskoj (26 posto), Mađarskoj (24 posto) i Srbiji (20 posto). U Hrvatskoj je zabilježen rast cijena voća od 10 posto, dok su prosječna poskupljenja u zapadnoeuropskim zemljama bila znatno niža - primjerice, u Irskoj 2 posto, Francuskoj i Njemačkoj 6 posto, Italiji 7 posto, Španjolskoj 8 posto.

O razlozima poskupljenja u Hrvatskoj i problemima koji opterećuju sektor voćarstva razgovaralo smo sa Stjepanom Zorićem, zamjenikom predsjednika Hrvatske voćarske zajednice.

- Najvažnija voćna vrsta kod nas je jabuka, i po količini i po potrošnji, i držimo kako tih desetak posto povećanja cijena nije previše, odnosno što se tiče proizvođača i to je nedovoljno s obzirom na to koliko u posljednje vrijeme ostvaruju prihoda u voćarstvu. Proizvodnju prate problemi s klimatskim promjenama, vremenskim neprilikama i slično, no sada su nam najveći problem vremenske neprilike - rekao je Zorić dodajući kako je ove godine cijeli sektor voćarstva imao velikih problema.

Oštećenje plodova

Pojasnio je kako je proizvodnju prvo opteretio proljetni mraz na nekim voćnim kulturama, potom su neki dijelovi u Hrvatskoj imali probleme tučom, uslijedila je suša u nekim dijelovima zemlje, a na koncu su došle i visoke temperature.

- Suša i visoke temperature dva su različita problema, protiv suše se može boriti navodnjavanjem, a ekstremno visoke temperature stvaraju dodatne probleme. Kada kažem "ekstremno visoke temperature", mislim na one od 30 do 35 stupnjeva, jer u takvim uvjetima i onima koji imaju navodnjavanje u voćnjacima visoka temperatura oštećuje plodove. Dakle, imali smo četiri vrste elementarnih nepogoda i kada znamo koliko je poskupio radni sat ljudi i ostali inputi, cijene veće 10 posto doista nisu puno s našeg aspekta - naveo je Zorić.

Naglasio je kako je s aspekta potrošača svako podizanje cijena veliko i, kako je kazao, kupac je uvijek u pravu, i kada kupuje jeftiniji proizvod, pa makar on bio lošije kvalitete ili sumnjivog podrijetla. Prema njegovim riječima, trgovački centri kreiraju ukupnu politiku poljoprivrede, jer upravljaju tržištem prodaje.

- Naša je procjena kako u Hrvatskoj ove godine neće biti proizvedeno ni 50 tisuća tona jabuka, a od ukupne količine možda je tek oko 30 tisuća prve klase koja će se moći čuvati u hladnjačama. Razlog su visoke temperature koje su izazvale ožegotine na plodovima. Možda se to u samoj berbi i ne vidi, međutim, kada se jabuke unesu u hladnjače, mala oštećenja od sunca postaju sve veća i stvara se plutasto tkivo ispod korice. To znači kako je dovoljna i mala "piknjica" na jabuci da bi cijela propala - poručio je.

BRUNO JOBST

Govoreći o potencijalnim mjerama zaštite kazao je kako neki proizvođači koriste crne zaštitne mreže protiv tuče na voćnjacima, no posljednjih se godina pokazalo kako su upravo tamne mreže velika pomoć u smanjenju ožegotina na plodovima. I u Hrvatskoj su kao i diljem Europe izvorno po preporuci struke stavljali bijele zaštitne mreže na moderno podignutim nasadima kako se ne bi smanjilo stvaranje boje na plodu, međutim u praksi se pokazalo kako su tamne mreže učinkovitije u smanjenju ožegotina od sunca.

- Već petu godinu zaredom bilježimo streloviti pad proizvodnje voća, posebno jabuka, odnosno svake godine gubimo voćnjake. Prije 10 godina smo proizvodili 150 tisuća tona jabuka, a ove godine neće biti ni trećina od toga. Više je razloga za to; prvih su godina ljudi odustajali od proizvodnje jer je bilo nesređeno tržište prodaje, dok je drugi faktor bio nepostojanje skladišnih kapaciteta. Primjerice, jabuka iz Slavonije morala se voziti u Zagreb i transportni je trošak bilo veliko opterećenje za proizvođače te su mnogi odustali zbog neisplativosti - istaknuo je.

U posljednje su vrijeme izgrađene dvije hladnjače, s tim da se u Hrvatskoj ušlo u program izgradnje pet skladišnih hladnjača sa sortirnicama koje bi trebale zaustaviti pad proizvodnje ili eventualno pokrenuti novi investicijski ciklus. Kao treći razlog pada proizvodnje Zorić je apostrofirao nepostojanje navodnjavanja.

Navodnjavanje imperativ

- Propadaju i već podignuti voćnjaci sa svom tehničkom opremom koju traže agrotehničke mjere u proizvodnji voća zato što su ostali bez navodnjavanja. Poruka je jasna - voćarska proizvodnja više ne može opstati bez navodnjavanja i pogrešna je percepcija u Hrvatskoj kako se navodnjavanje treba graditi i koristiti zbog povećanja prinosa. Dapače, navodnjavanje je normalna agrotehnička mjera u svim regijama koje proizvode voće, jer jako dobro apsorbira vlagu. Prosječan urod u južnom Tirolu je uz navodnjavanje daleko veći nego kod nas i stoga je ono postalo pitanje konkurentnosti - naglasio je Zorić i poručio kako se u Hrvatskoj ne možemo po prinosima mjeriti s onima koji zbog navodnjavanja proizvedu znatno više voća, pa posljedično ne trebamo biti kivni na proizvođače iz Poljske ili Italije koji šalju jeftinu jabuku na hrvatsko tržište.

Podsjetio je kako su voćnjaci i vinogradi u Hrvatskoj u pravilu podizani na višim terenima i brdsko-planinskim područjima stoga što na višim nadmorskim visinama bolje odolijevaju mrazu. Tako su i u Slavoniji nizinski dijelovi namijenjeni za ratarstvo, dok su viši krajevi dobri za voćarstvo.

- Nedostatak takvih terena kod nas je to što nema vode. Tamo gdje nema javnih sustava za navodnjavanje bunari su na višim nadmorskim visinama ostali bez vode jer se razina podzemnih voda spustila. U konačnici, problemi se kod nas stvaraju zato što ne reagiramo pravodobno i ne nudimo proizvođačima rješenja u praksi. Da smo podigli na vrijeme hladnjače sa sortirnicama možda bismo i danas proizvodili 150 tisuća tona jabuka. Bilanca hrvatske potrošnje je oko 50 tisuća tona i prvi put nakon 20-ak godina nećemo biti samodostatni u proizvodnji - zaključio je Zorić.

Nekoliko vlasnika OPG-a sa šireg vukovarskog područja potvrdilo nam je kako su u odnosu na prošlu godinu morali podignuti cijene, ponajprije stoga što su im vremenske nepogode i visoke temperature smanjile urod. n