Učinak mjera kojima se od 1. travnja postrožuju uvjeti kreditiranja građana bit će vidljiv u drugoj polovini godine, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, objasnivši da će snižavanje stope rasta gotovinskih kredita, koje se očekuje zbog ograničavanja kreditiranja građana, utjecati na smanjivanje potražnje, pa onda i na inflatorne pritiske. Isto smatra i ministar financija Marko Primorac, koji je rekao da bi ograničavanje kreditiranja moglo imati “pozitivan učinak na stopu inflacije”, podsjetivši da su te mjere ipak u domeni središnje bake.

S ciljem očuvanja stabilnosti financijskog sustava HNB uvodi nove makrobonitetne mjere kojima ograničava kriterije kreditiranja građana. Tako se iznos novog zaduživanja potrošača ograničava na način da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za gotovinske nenamjenske kredite. Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto te se ročnost stambenih kredita ograničava na trideset, a nestambenih kredita na deset godina. Vujčić je pojasnio da te mjere imaju dvojaku namjeru - postavljanje standarda za stambeno i gotovinsko kreditiranje koji omogućavaju otpornost financijskog sustava i onih koji uzimaju kredite za slučaj pogoršanja ekonomskih uvjeta te smanjivanje snažne potražnje.

Za razliku od stambenih kredita, građanima koji prvi put dižu gotovinski kredit ova pravila neće donijeti promjenu, jer su dosadašnja već dobro regulirala izračun kreditne sposobnosti, podsjeća osnivač Pro grupe za kreditno posredovanje Vjeko Peretić. Promjene će osjetiti oni koji dižu drugi ili treći kredit, primjerice kada uz stambeni kredit žele gotovinskim nadomjestiti potrebni iznos ili kombinirati dva gotovinska ili gotovinski pa stambeni itd. “Kada ne bi dobili traženi iznos, klijenti su se do sada ‘krpali’ podizanjem dodatnog gotovinskog kredita, ali ograničavanjem maksimalnog opterećenja plaće kreditima na 40 posto to će sada uz veće iznose novog stambenog kredita, zbog poraslih cijena nekretnina, biti praktično onemogućeno. Odnosno, ako ste uzeli maksimalan stambeni kredit, teško ćete moći dodati još jedan gotovinski, jer tada zbroj svih kreditnih mjesečnih obveza neće smjeti prelaziti 40 posto plaće”, navodi Peretić.

Hrvatska udruga banaka u međuvremenu je komentirala izmjene i dopune Zakona o usporedivosti bankarskih naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovita primanja. U HUB-u, naime, smatraju da predložene izmjene mogu rezultirati dugoročnim i znatnim troškovima za bankarski sektor i biti snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja, što je ministar financija u utorak kategorično odbacio kazavši da se “ne bi previše opterećivao time što kažu banke”.

“Financijski sustav nije ugrožen, niti će ga ove zakonske izmjene ugroziti”, poručio je ministar Primorac. Guverner Vujčić je rekao da HNB već dugo razgovara o tome s Ministarstvo financija i misli da su “polako konvergirali” nečemu što će se očitovati u ovom novom zakonu, no poručio je da pričekamo završnu verziju zakona.