Zbog snažnog rasta nenamjenskih gotovinskih kredita, od čak 16 posto u 2024., Hrvatska narodna banka odlučila je postrožiti kriterije za odobravanje kredita, što je odluka koja stupa na snagu s 1. travnja ove godine.

Regulacijom je HNB htio preventivno smanjiti kreditiranje, no prema informacijama koje imamo - čini se da ga je time, u ovih mjesec ili dva, dodatno raspirio. Naime, otkad je u siječnju tzv. makrobonitetna mjera za ograničavanje kriterija kreditiranja potrošača najavljena, te otkad su banke, posljednjih također mjesec ili dva, prigodno započele brojne akcije i snižavanje kamatnih stopa, potražnja za kreditima dodatno je porasla. Banke su navodno zatrpane brojnim zahtjevima za gotovinskim, ali prije svega stambenim kreditima. Iako je logično da kamate padaju, zbog odluka ECB-a o ključnim stopama, banke su ovdje vjerojatno i ciljano "uletjele" sa stimulativnim ponudama kako bi i time građane pogurale da "uhvate" rok za kredit prije stupanja na snagu nove, strože regulacije.

Upiti za refinanciranje

Šanse da ga sada dobiju nešto su veće nego što će biti s početkom idućeg mjeseca. Kamatne stope na stambene kredite od siječnja su pale ispod 3 posto, a gotovinski se krediti mogu naći već uz 4,5 posto kamate godišnje. Prvi je u siječnju, s nižim kamatama krenuo HPB, potom Zaba, Erste, OTP, PBZ i druge banke, čije su akcijske ponude zatrpale oglasne prostore. S obzirom na to da očekuju da kredit od travnja ili neće moći dobiti, zbog spomenutih strožih uvjeta, ili da će jednostavno moći dići manje novca, mnogi su očito odlučili sada krenuti u realizaciju. Tako se iznova pokazuje da regulativa isprva napravi upravo suprotni učinak od željenog.
Banke su na naš upit i službeno odgovorile da je potražnja za kreditima snažna, odnosno i povećana, otkad su počele akcije. Neslužbeno se, pak, može čuti da upiti konstantno pristižu, i to svim prodajnim kanalima, online i u poslovnicama. Ima i puno refinanciranja postojećih stambenih kredita unutar iste banke, odnosno klijent koji je, primjerice, lani dignuo stambeni kredit uz kamatu od, recimo, 4,5 posto sada ga želi refinancirati uz nižu kamatu, gdje mu banka izlazi u susret. Jer ne bude li banka svom klijentu izišla ususret - on jednostavno može prijeći konkurenciji.

FREEPIK

Kako je HNB naveo, nova se regulativa od 1. travnja sastoji u tome da se odnos novog zaduživanja potrošača ograničava tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za nestambene kredite. Omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu neće smjeti biti veći od 90 posto. Drugim riječima, morat će se imati udjel u gotovini. Dodatno, ročnost stambenih kredita od idućeg se mjeseca ograničava na 30, a nestambenih kredita na deset godina. Dakle, građani kao da su požurili uhvatiti zadnji vlak.

Kako je istaknuto, glavni poticaj središnjoj banci da uvede nove mjere bio je snažan rast gotovinskih kredita, jer su građani svaki prirast plaće (lani su plaće rasle, pretežito u javnom sektoru) "pretvarali" u nove tisuće eura kredita. HNB je procijenio da rizici naplate rastu, pa je odlučio prikočiti. Stambene kredite je pak i bez novih mjera sve teže podići jer bar polovina zaposlenih, koji primaju plaću manju od medijalne (1160 eura), gotovo da na tržištu nekretnina samostalno više ne može kupiti ništa. Sa stupanjem nove regulative na snagu bit će još teže. Mnogima će sve slabije biti dostupni i gotovinski krediti, pa tko ima manji kreditni potencijal, sada ga možda iskoristi i za "gotovince".

Sve teže do stana

S obzirom na to da u bankarskim krugovima kažu kako vlada velika potražnja za stambenim kreditima, provjerili smo kako stoje stvari na tržištu nekretnina. Branko Papeš, direktor Dogma nekretnina, najveće agencije za promet nekretninama, potvrdio je da je potražnja za nekretninama koje se kupuju kreditom u posljednjih oko mjesec dana znatno porasla, i to za oko 30 posto. Kupci koji kupoprodaju žele realizirati stambenim kreditom itekako su, dakle, reagirali na najavu uvođenja strože regulative od 1. travnja ove godine.

“S 1. travnja najavljena je promjena izračuna kreditne sposobnosti, s time da će to najviše pogoditi kupce koji primaju plaću veću od 1600 eura mjesečno. Njima će se smanjiti kreditna sposobnost. Otprilike netko tko je mogao podići 200 tisuća eura kredita, sad će, s 1. travnja, zbog promijenjenih izračuna kreditne sposobnosti, moći podići 160 do 170 tisuća eura kredita", tumači Papeš. Dakle, za istu cijenu moći će se kupiti manje. Kada je riječ o cijenama nekretnina, Papeš kaže da su zasad stabilne, odnosno rast potražnje nije stvorio neki poremećaj na tržištu, ali se osjeti. n