Nešto više od 75 posto površina na Zemlji bilo je "trajno suše" tijekom prethodna tri desetljeća i to će promijeniti život na planetu.

Suha zemlja sada pokriva oko 40 posto Zemljine kopnene mase, isključujući Antarktiku, pokazalo je istraživanje Konvencije Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), upozorivši da bi promjena mogla utjecati na do pet milijardi ljudi do 2100. godine.

Upozorava se na "egzistencijalnu prijetnju" koju čine naizgled nepovratni trendovi i pokazuje da su se područja suhe zemlje, na kojima je poljoprivreda teže ostvariva, povećala za 4,3 milijuna četvornih kilometara između 1990. i 2020.. Kronični nedostatak vode sada obuhvaća više od 40,6 posto Zemljine kopnene mase, u usporedbi sa 37,5 posto prije 30 godina. Također se upozorava da područja koja su najpogođenija uključuju zemlje koje graniče s Mediteranom, južnu Afriku, južnu Australiju i određene regije Azije i Latinske Amerike. "Prvi put je kriza suhoće dokumentirana sa znanstvenom jasnoćom, otkrivajući egzistencijalnu prijetnju", rekao je Ibrahim Thiaw, izvršni tajnik UNCCD-a. "Ova promjena redefinira život na Zemlji", dodao je. Promjene se uglavnom pripisuju globalnom zatopljenju zbog emisija stakleničkih plinova, koje mijenjaju količinu oborina i povećavaju isparavanje.

Jean-Luc Chotte, predsjednik Francuskog znanstvenog odbora za dezertifikaciju, rekao je kako će UN-ovo izvješće omogućiti zemljama da predvide i reagiraju na učinke dezertifikacije. Chotte kaže da novi podatci iz izvješća omogućuju projekciju suše, u svjetlu globalnog razvoja, i "jačaju potrebu za nalaženjem rješenja i prilagodbom", u smislu poljoprivredne prakse i sorti biljaka prilagođenih uvjetima suše.

Ukupan broj zemalja pogođenih dezertifikacijom, degradacijom zemljišta i sušom porastao je na 170. "Prvi put znanstveno tijelo UN-a upozorava da izgaranje fosilnih goriva prouzročuje trajno isušivanje u velikom dijelu svijeta", rekao je glavni znanstvenik UNCCD-a Barron Orr. Dodao je da bi to moglo imati "potencijalno katastrofalne učinke koji bi utjecali na pristup vodi i koji bi ljude i prirodu mogli gurnuti još bliže katastrofalnim prijelomnim točkama". Učinci kronične nestašice vode uključuju degradaciju tla, kolaps ekosustava, nesigurnost hrane i prisilnu migraciju, prema znanstvenicima. Već sada 2,3 milijarde ljudi živi na sve većim suhim područjima, prema izvješću, s projekcijama koje pokazuju "najgori mogući scenarij" - pet milijardi ljudi koji će živjeti u takvim uvjetima dok se planet nastavlja zagrijavati.

Prema UN-u, suša, potaknuta čovjekovim uništavanjem okoliša, stoji svijet više od 300 milijardi američkih dolara svake godine.