HUP - Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede nakon deset godina iznimno slabe iskorištenosti vinskih omotnica izdvaja poljoprivredno zemljište, privatno i državno, kao najveću prepreku u investicijama i rastu proizvodnje hrvatskih vinara. "Upozoravamo na izgledni nastavak negativnih trendova u razvoju vinarstva i vinogradarstva, kao i nastavak nepovoljnog položaja naših vinara na tržištu, ako hitno ne djelujemo", kažu u priopćenju.

Ističu kako je poljoprivredno zemljište, kao resurs o kojem najviše ovisi uspjeh naših vinara u najpotentnijim vinarskim regijama poput Istre, Međimurja, Dalmacije i Zlatne doline, u iznimno teškim i specifičnim problemima. Upozoravaju da s velikim dijelom ulaganja u primarnu proizvodnju, preradu i promidžbu neće postići željene rezultate, a rezervirana sredstva koja vinari imaju na raspolaganju ostat će fiktivna i nedostupna ako izostanu ulaganja u temelje vinarstva i vinogradarstva - prostor i poljoprivredno zemljište.

"Europski konkurenti hrvatskih vinara iskorištavaju fondove i povoljni kapital za razvoj te svojoj proizvodnji uspješno podižu vrijednost i konkurentnost kroz enogastronomski turizam. Hrvatska je do sada legalizirala stotine tisuća nelegalnih objekata, a vinarima je gradnja dodatnih sadržaja poput kušaonica vina, smještajnih kapaciteta, sportskih i dječjih igrališta, bazena, wellness prostora ili parkinga za autobuse iznimno teška i dugotrajna", ističu.

Stoga upozoravaju da je raspisivanje natječaja za zakup vinograda na državnom zemljištu, kao i gradnja pratećih objekata, prema postojećem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu gotovo nemoguća i ne daje odgovarajuću potporu tom sektoru. Kažu kako vinari više od deset godina nestrpljivo čekaju natječaje za poljoprivredno zemljište koje imaju u privremenim ugovorima, ali Zakon ne prepoznaje njihove probleme i te površine ostaju nevidljive za EU fondove i investicije. Posljedice neraspisivanja natječaja za zakup zemljišta vide i u velikim površinama obraslog poljoprivrednog zemljišta pogodnog za vinogradarstvo koje zbog neopreznih odredbi u Zakonu prelaze u šumskogospodarsku osnovu te se isključuju iz proizvodnje vina. Nemoguće je ispunjavanje zakonskih odredbi na način da se poštuje cjelina vinograda na terenu kada unutar jedne cjeline imamo čestica koje su vlasništvo RH, društveno vlasništvo, privatnih osoba i suvlasništvo RH, kažu.

Predlažu da u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu vinogradi budu prepoznati kao posebna kategorija, neopterećeni odredbama zabrane parcelacije, razvrgnućem suvlasništva i različitim trajanjem zakupa. "Potrebno je omogućiti raspisivanje natječaja za zakup za cjelinu vinograda, propisati obvezu zakupca o usklađivanju katastra i zemljišne knjige te omogućiti gradnju pratećih objekata i dodatnih sadržaja uz vinograde, uz zadržavanje namjene zemljišta u skladu s ugovorom o zakupu", smatraju.