Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za 3,6 %, snažnije nego što se očekivalo, i nadmašiti prosjek u regiji srednje Europe i Baltika, izvijestila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a u 2025. aktivnost bi trebala usporiti, u raskoraku s trendom u regiji srednje Europe i Baltika.

U svibnju je EBRD prognozirao da će gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u 2024. porasti za 2,9 %. U 2025. rast bi trebao usporiti na 3 %, izračunali su, podigavši svibanjsku procjenu za 0,2 %, što bi značilo da bi se vratio na razinu iz 2023. godine. Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi tako ove godine porasti najsnažnije u skupini zemalja srednje Europe i Baltika i znatno nadmašiti regionalni prosjek, iskazan u prognoziranoj stopi rasta od 2,3 %. Najviše bi se Hrvatskoj ove godine trebala približiti Poljska, s prognoziranom stopom rasta od 3,2 %.

Prognoze za 2025. pokazuju pak raskorak jer bi rast u regiji trebao ubrzati na 3,2 %, prema prognozama EBRD-a, uz gotovo dvostruko više stope rasta u Latviji, Mađarskoj i Češkoj nego u ovoj godini. Regija će se snažno oporaviti u 2024., nakon stagnacije u 2023., zahvaljujući "kontinuiranoj otpornosti tržišta rada", pišu. Aktivnost u svim zemljama u tranziciji u kojima EBRD posluje trebala bi ove godine porasti za 2,8 %, neznatno slabije od prognoza ovog proljeća. U 2025. trebala bi ubrzati na 3,5 %, također neznatno slabije od prognoza. Tempo rasta u srednjoj Aziji bio je slabiji od očekivanog zbog stagnacije rudarskih aktivnosti u Kazahstanu i Uzbekistanu te prelijevanja slabijih izgleda za razvijenu Europu na gospodarstva na jugoistoku EU-a.

Zemlje u južnom i istočnom Mediteranu osjećaju posljedice velike suše i sukoba u palestinskom Pojasu Gaze i u Libanonu, kažu. Naša gospodarstva stabilno se prilagođavaju globalnoj dinamici, zaključila je glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik. "Iako smo blago snizili prognoze rasta, ohrabrujući su znakovi popuštanje inflacije i oporavak realnih plaća", ističe. Zemlje moraju i dalje biti na oprezu u prilagodbi izazovima u području obnovljenih inflatornih pritisaka, energetske sigurnosti, trgovine i uvjeta financiranja. Svijetla je točka slabljenje inflacije, koja se spustila sa 17,5 % u listopadu 2022. na 5,8 % u srpnju 2024. godine. Njezina je vrijednost ipak još 1,6 % veća nego prije pandemije, uz sličan obrazac kao i u razvijenim gospodarstvima, primjećuje EBRD.

Zahvaljujući slabljenju inflacije realne su plaće ponovo počele snažno rasti i gotovo su uhvatile korak s trendovima prije pandemije, što je potaknulo potrošnju kućanstava. Cijene nafte i plina stabilizirale su se i sada su oko prosjeka iz razdoblja od 2017. do 2021., ističe EBRD, naglašavajući prilagodbu zemalja koje pokriva "novim geopolitičkim i geoekonomskim činjenicama". Težište oko uvoza energije bitno se promijenilo, s uvoza ruskog plina cjevovodima na alternativna rješenja, poput norveškog plina i ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a i Norveške, uz podršku novih i proširenih terminala u Hrvatskoj, Grčkoj, Jordanu i Litvi. Plin je u Europi ipak i dalje relativno skup i stoji gotovo pet puta viša nego u SAD-u, uz velike razlike između zemalja, kažu. "Armenija tako još plaća istu nisku cijenu plina kao i 2021., zahvaljujući važećem ugovoru, a Ukrajina, Slovenija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija znatno više", stoji u izvješću.