Konferencija o održivoj poljoprivredi, održana u petak u hotelu Materra u Čepinu, u organizaciji Glasa Slavonije i Agroglasa, za glavne je teme imala redefiniranje održive strategije poljoprivrede, pametno navodnjavanje i preciznu poljoprivredu te zelene politike Europske unije.

Nakon uvodnog predavanja prof. dr. sc. Davora Kralika s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti uslijedio je okrugli stol pod nazivom Izazovi održive poljoprivrede u uvjetima klimatskih promjena.

O toj izazovnoj i aktualnoj temi govorili su izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, v. d. ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), prof. dr. sc. Davor Kralik, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, mr. sc. Romeo Jukić, predsjednik Hrvatske agronomske komore i pročelnik Odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije, te Željka Gudelj-Velaga, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Okrugli je stol moderirala prof. dr. sc. Bojana Brozović s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Održive prakse

Iako su prakse i metode održive poljoprivrede već dobro poznate, na početku su okruglog stola njegovi sudionici istaknuli one koje su najprimjenjivanije.

- Održive prakse uvodimo da bismo usporili klimatske promjene. Jedna od najvažnijih mjera jest raznolikost usjeva, odnosno plodored. To je sustav uzgoja ratarskih i povrćarskih kultura na oraničnim površinama, u kojem se na poljoprivrednom gospodarstvu tijekom više godina, po određenom redoslijedu, smjenjuju usjevi - objasnio je Krunoslav Karalić. V. d. ravnatelja HAPIH-a još je dodao da tu ubrajamo i preciznu gnojidbu, konzervacijsku obradu tla, integriranu poljoprivredu i druge mjere i prakse, koje su dio kompleksnog sustava održivog razvoja.

Zaštita tla

Na okruglom se stolu raspravljalo i u kojoj mjeri učinkovito funkcionira sustav monitoringa poljoprivrednog zemljišta na području Osječko-baranjske županije. Pročelnik Romeo Jukić istaknuo je da se monitoring stanja poljoprivrednog zemljišta mjeri u 90 postaja u Hrvatskoj, a do kraja godine na području Osječko-baranjske županije bit će uspostavljeno 11 postaja trajnog motrenja poljoprivrednog zemljišta. Na svakoj se lokaciji analizira više od 130 parametara.

- Poljoprivredne površine u OBŽ-u su kiselije, negativno je to što je razina podzemne vode pala za 2 posto, a zabrinjavajuća je činjenica što koristimo samo 217 hektara za navodnjavanje, što je jako malo - rekao je Jukić te naglasio da je nužna prilagodba na posljedice klimatskih promjena. Problem nam stvaraju suša i visoke temperature, što se odražava na niže prinose, istaknuto je na okruglom stolu.

Ruralni razvoj

Kako, osim poticaja, možemo pomiriti nastojanja poljoprivrednika za ostvarivanjem profitabilne proizvodnje i ostvarenja ciljeva Zelenog plana u okviru ZPP (Zajednička poljoprivredna politika EU)? Kako povećati interes poljoprivrednih proizvođača za uspješnu implementaciju mjera ruralnog razvoja? Pitanja su to koja je moderatorica Bojana Brozović postavila Željki Gudelj-Velaga.

- Interes poljoprivrednih proizvođača za implementaciju mjera ruralnog razvoja je dobar, ali su financijska sredstva nedostatna. Poljoprivrednici su zainteresirani prije svega za investicijske mjere, a to je pokazala i anketa koja se provodila na razini EU-a, u kojoj su naši poljoprivrednici bili izrazito aktivni - rekla je Gudelj-Velaga. "Rješenje je u znanju, informiranju, educiranju i novim tehnologijama, jer bez novih tehnologija nema napretka", dodala je.

Volja za promjenom

Imaju li poljoprivrednici volju za promjenom, odnosno jesu li oni voljni mijenjati svoju proizvodnu praksu kako bi zaštitili okoliš? I o ovom važnom pitanju raspravljali su sudionici okruglog stola.

- Ugodno smo iznenađeni koliko se poljoprivrednika uključilo u eko sheme, što je pokazatelj da volje za promjenom ima. Samo je jedna eko shema podbacila, a to je Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima - rekla je Željka Gudelj-Velaga.

No postoje i ograničavajući čimbenici za poljoprivrednike, a jedan od njih jest trend pada razine humusa u poljoprivrednom tlu. Istraživanja pokazuju kako je razina humusa u većini hrvatskih tala manja od dva posto. Takva tla imaju vrlo malu sposobnost odupiranja utjecaju sve prisutnijih klimatskih ekstrema, ali i osiguravanja dostatne količine hranjivih tvari biljkama, rečeno je na skupu.

Sustav kontrole

Objašnjavajući funkcioniranje sustava kontrole u provođenju mjera održive poljoprivrede, Romeo Jukić je istaknuo da se dio kontrole odrađuje preko geotagiranih fotografija.

- Imamo podosta starijih obiteljskih gospodarstava koja se u tome ne snalaze, nemaju znanja, volje ni vremena. Stoga ih treba podučiti - rekao je Jukić.

Željka Gudelj-Velaga pojasnila je da Europska komisija od svih država članica traži da se prave geotagirane fotografije u poljoprivredi, no nisu svi poljoprivrednici jednako educirani.

- Tražimo od Europske komisije da fleksibilizira procedure kod izrade procjena, jer planovi i procjene često se ne poklapaju sa stvarnim stanjem. Također, ako se svedemo samo na ono što je kontrolirano, izgubit ćemo duh poljoprivrede, ali i korisnost za poljoprivrednike - pojasnila je.

Obnovljivi izvori

Stručnjaci su raspravljali i o tome kako se obnovljivi izvori energije mogu odraziti na održivu poljoprivredu. Ovu je temu komentirao prof. dr. sc. Davor Kralik, kao znastvenik, ali i kao čovjek koji se bavi poljoprivredom. "Prije svega moramo znati da suša i visoke temperature utječu na poljoprivredne kulture. Iz osobnog iskustva mogu reći da je, primjerice, berba u vinogradu ove godine bila mjesec dana ranije. Stoga je pitanje kako će se to odraziti na kvalitetu grožđa i vina", rekao je Kralik.

Kao dobro i pozitivno rješenje naveo je agrosolare. Riječ je o agrosunčanim ili agrosolarnim elektranama, konceptu proizvodnje energije uz istovremenu proizvodnju hrane na istom poljoprivrednom zemljištu, pojasnio je.

- Agrosolari idu na trajne nasade, i treba ići u tom smjeru. U svakom slučaju obnovljivi izvori energije trebaju biti zastupljeniji u poljoprivredi - naglasio je Kralik.

Ekološka poljoprivreda

S obzirom na to da održive poljoprivredne prakse i metode podrazumijevaju i ekološku poljoprivredu i povećanje poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom na razini EU-a, sudionici okruglog stola su govorili o pozicioniranju ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. Danas je u Hrvatskoj 7,9 posto poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom. Cilj je EU-a 25 posto ekološke proizvodnje do 2030. godine, no panelisti upozoravaju da Europska unija neće ispuniti taj cilj, što pokazuju najnovije studije, istaknuto je.

- Činjenica je da ekološka poljoprivreda u EU-u kontinuirano raste. No ekološkom sustavu potrebna je stabilnost, a nje više nema. Ni jedna zemlja EU-a nema napredak u tom sustavu kakav je planirala, pa čak ni Danska, koja je lider u ekološkoj proizvodnji. Stoga će EU morati ići u redefiniranje ekološke proizvodnje - objasnila je Željka Gudelj Velaga.

Iako u Hrvatskoj rastu površine pod ekološkom proizvodnjom, ekoloških je proizvoda malo na tržištu. Među njima su orašasti plodovi, bobičasto voće, jabuke, kruške, breskve i citrusi (voćarski proizvodi). I zelena krma raste u ekološkoj proizvodnji, a to je dobro za stočarsku proizvodnju.

- Nemamo tržište ni konzumente ekoloških proizvoda, kao ni prerađivačku industriju. Prinosi su mali, mala je i zarada, a troškovi su veliki. Zapadne zemlje plaćaju trošak analize proizvođačima ovakvih proizvoda, pa bismo u tom smjeru i mi trebali ići - komentirao je Kralik.

Na okruglom stolu je istaknut i niz ograničenja u cilju ostvarenja visokih i stabilnih prihoda, poput smanjene uporebe pesticida i mineralnih gnojiva. Stoga se postavlja pitanje kako u takvim uvjetima osigurati sigurnu proizvodnju hrane. Prosjek potrošnje pesticida u EU-u je dva kilograma, a u Hrvatskoj je jedan kilogram. Pojavljuju nam se insekti jer je većina sistemika zabranjena. To ovisi o zelenim politikama EU-a, stoga zemlje članice željno očekuju objavu vizije EU-a o zelenim politikama. U međuvremenu možemo reći da je poljoprivredni sektor najugroženiji od klimatskih promjena, zaključak je okruglog stola.

Hotel Materra je bio suorganizator i domaćin konferencije, a sponzori Hrvatska poštanska banka i Žito grupa. Pokrovitelji su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Osječko-baranjska županija, Grad Osijek i Općina Čepin, a partneri Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu te Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.