Tromjesečni bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju 2024. realno je veći 3,3 posto u odnosu prema istom tromjesečju 2023., prva je procjena Državnog zavoda statistiku (DZS).

Prema podatcima DZS-a, i ovaj je kvartalni rast potaknut prije svega osobnom potrošnjom, odnosno potrošnjom kućanstava, koja je i najveća komponenta BDP-a. Za njega treba zahvaliti i još bržem rastu investicija. Ovo je već 14. kvartal zaredom da domaće gospodarstvo raste, iako sada po stopi nešto nižoj no u prethodnom kvartalu, kada je poraslo za čak 3,9 posto.

Potrošnja kućanstava je u prošlom kvartalu porasla za 6,1 posto, oprilike kao i kvartal prije. Znatan skok ostvarile su i brutoinvesticije u fiksni kapital, koje su porasle za 12,9 posto na godišnjoj razini, što je i brže nego u prethodnom kvartalu, kada su rasle 10,8 posto. U drugom je kvartalu rast ostvarila i državna potrošnja, i to za 4 posto, što je ubrzanje u odnosu prema prethodnom kvartalu, kada je porasla za 1 posto. Porastao je i uvoz roba i usluga, i to za 5,2 posto, brže no kvartal prije, pri čemu je uvoz roba veći 5,3, a usluga 4,5 posto. Izvoz roba i usluga u drugom je tromjesečju pao za 1,3 posto na godišnjoj razini, što je ipak manje od pada u prethodnom kvartalu, koji je iznosio 2 posto. Izvoz roba pritom je porastao za 3,1 posto, a izvoz usluga pao je za 5,2 posto. U DZS-u dalje navode da je sezonski prilagođeni BDP realno veći 3 posto nego u istom lanjskom tromjesečju, a u odnosu prema prethodnom razdoblju bilježi rast od 0,8 posto. Bruto dodana vrijednost (BDV) pak u odnosu prema istom tromjesečju prethodne godine realno je veća 3,2 posto, a najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a, ističe DZS, u drugom je tromjesečju ostvaren u djelatnosti trgovine na veliko i na malo, prijevoza i skladištenja, smještaja, pripreme i posluživanja hrane (7,3 posto) te u djelatnosti građevinarstva (15,5 posto). Pad je, primjerice, ostvaren u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te prerađivačke industrije.

Analitičari RBA su uoči objave podataka DZS-a za drugi kvartal "izbacili" svoja očekivanja, te kažu da ih, unatoč relativno visokoj bazi, ne bi iznenadio realan rast oko ili blago iznad 3 posto godišnje, prvenstveno generiran nastavkom rasta osobne potrošnje. "Potrošnja kućanstava ohrabrena je usporavanjem rasta potrošačkih cijena uz snažan rast plaća. Istovremeno je zabilježen pad broja nezaposlenih osoba i rast zaposlenosti. U tom smjeru djeluje i rast raspoloživog dohotka zbog solidnih rezultata turističke predsezone, što uz prethodno navedeno djeluje na jačanje potrošačkog optimizma. Investicije su i dalje podržane građevinskim radovima na zgradama, što je vjerojatno posljedica i priljeva sredstava iz EU fondova", navode iz RBA.