S dolaskom hladnijih dana većina kućanstva počinje se grijati, zbog čega vatrogasci imaju više intervencija zbog zapaljenja dimnjaka i krovišta. Zbog neredovitog čišćenja dimovodnog kanala taloži se čađa na stijenke dimnjaka i ona se može zapaliti. Ako dimnjaci nisu pravilno i kvalitetno izgrađeni i ožbukani, požar se može prenijeti i na drvenu konstrukciju krovišta i okolne predmete.

Darko Šramek, zapovjednik DVD-a Orahovica, kaže da ove jeseni još nisu imali takvih intervencija, ali...

- Čim zahladi i počne redovito loženje, nastaju takvi požari. Posljednjih nekoliko godina imali smo puno takvih intervencija jer ljudi nisu vodili računa o tome da čiste dimnjake iako bi ih se i zakonski trebalo čistiti. Građani uvijek misle "ma neće se baš meni zapaliti", ali to se može dogoditi svakome - kazao je Šramek.

Orahovački vatrogasci podsjećaju na opasnosti od požara dimnjaka. Iskre iz grla dimnjaka lete po krovu i na okolni zapaljivi materijal, što može prouzročiti zapaljenje. Kod zagrijavanja zidova dolazi do prijenosa topline kroz zidove dimovodnog kanala. Ako su na takve zidove naslonjeni zapaljivi materijali, na primjer drvo ili papir, može doći do zapaljenja i širenja požara na okolni prostor. Može doći do prijenosa požara na građevinske elemente zgrade jer je kod nepravilno izvedenih dimnjaka, posebice u starim kućama i zgradama, često moguće naići na grede koje prolaze kroz dimovodni kanal. Dolazi do zapaljenja tih greda i prijenosa požara na krovište i/ili međukatnu konstrukciju.

JVP OSIJEK

Također, može se dogoditi da dimnjak pukne, a uzrok tome je vrlo visoka temperatura koja se razvija pri zapaljenju čađe u dimovodnom kanalu (do 1000 ºC). Tada dolazi do pucanja zida kojim je obzidan dimovodni kanal i samog dimovodnog kanala.

Građani nerijetko ne primijete odmah da im dimnjak gori, ali postoji nekoliko stvari koje na to upućuju. To je karakterističan zvuk iz dimnjaka, poput glasnog hukanja. Potom, jako zagrijani zidovi dimovodnog kanala, let iskri iz grla dimnjaka i/ili karakterističan miris paleži.

Ako do požara dođe, odmah treba nazvati vatrogasce na brojeve 193 ili 112, te nikako ništa ne treba ubacivati u dimnjak.

- Prigušite otvore za zrak na ložištu kako biste smanjili gorenje i postupno gasite ložište, no ne gasite ga vodom jer može doći do eksplozije vodene pare! Požari čađe se u principu ne gase, nego se pušta da ona izgori. Međutim, zbog raznih okolnosti može se gasiti suhim prahom teko da prah ubacimo u otvor dimnjaka na najdonjem dijelu dimnjaka, obično u podrumu. Nakon gašenja požara dimnjaka potrebno je očistiti dimnjak, a vrući žar iznijeti iz objekta i polijevati vodom. Apeliramo na građane - redovito čistite i održavajte svoje dimnjake - poručuju iz DVD-a Orahovica.

Kako doznajemo iz Hrvatske vatrogasne zajednice, zbog nestručnog rukovanja s pećima na kruta goriva ili s električnim grijalicama zimi nastaju požari u objektima, često sa smrtnim posljedicama. Godišnje vatrogasci zabilježe oko 2300 požara objekata razne namjene, a prosječno u požarima strada 40 osoba. Vatrogasci podsjećaju kako neohlađeni pepeo iz peći može i nakon 24 sata biti izvorom paljenja, tako da se nikada ne smije spremati u kartonske kutije, plastične kante ili u smeće s drugim gorivim otpadom.