Ovoga se tjedna prvi put u ovoj godini sastaju ministri vanjskih poslova država članica EU-a, koji na dnevnom redu imaju produljenje režima sankcija protiv Rusije za daljnjih šest mjeseci. Šefovi diplomacija država članica EU-a sastaju se u ponedjeljak u Bruxellesu, gdje će razgovarati o stanju u Ukrajini, o čemu će ih videovezom izvijestiti ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha. Razgovarat će o odnosima EU-a i Sjedinjenih Država nakon što je Donald Trump preuzeo predsjedničku dužnost. Na dnevnom redu je i rasprava o stanju na Bliskom istoku te u Moldaviji i Gruziji.
No najizazovnija je tema ona koja bar zasad nije predviđena za raspravu. Riječ je o produljenju sankcija protiv Rusije, koje se inače rutinski obnavljaju svakih šest mjeseci. To pitanje stavljeno je u dnevni red među točkama koje se usvajaju bez rasprave. Ali da bi odluka bila donesena, potrebna je suglasnost svih država članica, a Mađarska ponovno prijeti vetom. Sadašnji režim sankcija na snazi je do 31. siječnja i do tada se mora naći rješenje.
Od početka ruske agresije na Ukrajinu Europska unija donijela je 15 paketa sankcija protiv Rusije s ciljem da se oslabe njezini kapaciteti za financiranje invazije. Između ostaloga zamrznuto je 210 milijardi eura ruske središnje banke. Prihode od te imovine EU planira koristiti za vraćanje kredita od 45 milijardi eura koji je namijenjen za makrofinancijsku pomoć Ukrajini. Sada bi to sve moglo doći u pitanje ne bude li konsenzusa o produljenju sankcija. Mađarski premijer Viktor Orban već mjesecima govori da te sankcije nanose golemu štetu europskom gospodarstvu, da ih treba ukinuti. Najavio je da ne želi da se o produljenju raspravlja prije nego što Donald Trump preuzme dužnost. Sada je pitanje hoće li ga pokolebati, po svemu sudeći za njega neočekivana Trumpova izjava, kojom je američki predsjednik zaprijetio visokim carinama i sankcijama Rusiji ako ne pristane okončati rat.