Osiguranje poljoprivrednih usjeva i nasada postalo je neprofitabilno jer su štete zbog klimatskih promjena sve izvjesnije, a s druge strane seljaci nemaju naviku osiguravati proizvodnju jer im je to skupo, pa traže naknadu štete tek kad su usjevi uništeni, kažu stručnjaci.

Gubitak prinosa ove godine zbog klimatskih anomalija na pojedinim kulturama je i do 90 posto. Stradala je sjemenarska proizvodnja, polja zasijana kukuruzom, sojom i suncokretom, a pogođeni su i brojni voćnjaci i vinogradi. Šećerna repa će na pogođenim područjima, prema prvim procjenama, uroditi tek s 20-ak posto očekivanog prinosa. Riječ je o kulturi koja zahtijeva visok intenzitet ulaganja, pa su osim s izravnom štetom proizvođači suočeni s dugovima zbog nabave sjemena, mineralnog gnojiva i sredstava za zaštitu bilja.

Mraz, poplave, tuča...

Suša nije jedina vremenska nepogoda koja je ove godine pogodila Hrvatsku. Proljetos je to bio mraz, zatim poplave, oluje i tuča. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ukupnu štetu u posljednjih pet-šest mjeseci procjenjuje na više od 270 milijuna eura.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) kaže da je zbog klimatskih promjena i širenja bolesti životinja osiguranje tih vrsta rizika postalo neprofitabilno, te osiguravatelji traže povećanje premija i/ili ograničenje pokrića (primjerice, veće odbitne franšize, niži limiti pokrića, sužavanje širine pokrića ili isključenje određenih poljoprivrednih kultura). "To poljoprivrednicima, unatoč subvenciji države i lokalnih vlasti, može biti ozbiljna prepreka u sklapanju polica osiguranja poljoprivredne proizvodnje u opsegu koji bi ih adekvatno financijski zaštitio od rizika kojima su izloženi, posebice onih prouzročenih prirodnim nepogodama", kažu u Hanfi.

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović kaže da je utjecaj klimatskih promjena sve veći, kao i učestalost ekstremnih vremenskih događaja, pa je i sve veća šteta u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje. "Zato je potrebno proizvođače potaknuti da se osiguraju, ali i potaknuti državu i osiguravajuće kuće da smisle najbolje modele kako bi sve štete bile pokrivene", kaže Kuskunović. Dodaje da osiguravajuće tvrtke nisu pretjerano zainteresirane, jer je u poljoprivredi jako puno rizika, a poljoprivrednici nemaju naviku osiguravati proizvodnju i skloni su tražiti od države da im nadoknadi štetu tek kad su usjevi uništeni.

Glavni izazov

Prema podatcima Hanfe, osiguravanjem usjeva i nasada od ukupno 14 osiguratelja i četiri podružnice u Hrvatskoj bavi se pet društava za osiguranje i jedna podružnica. To su Adriatic osiguranje, Croatia osiguranje, Euroherc osiguranje, HOK osiguranje, Triglav osiguranje i Vereinigte Hagelversicherung VVaG – Podružnica VH Hrvatska, koja se bavi isključivo osiguranjem usjeva i nasada, ali ne i životinja.

Kuskunović kaže da osiguranje poljoprivredne proizvodnje postaje velik izazov zbog klimatskih promjena, ali da je najveći problem "mala zainteresiranost osiguravajućih društava za osiguranje, kao i mali broj poljoprivrednika zainteresiranih za osiguranje". Ističe kako će postati neizbježno osiguravati poljoprivrednu proizvodnju, jer se klima mijenja takvom brzinom da su vremenske nepogode postale glavni rizik za proizvodnju, snažniji od globalnih poremećaja na tržištu hrane.

Prema podatcima Hanfe, 2023. godine isplaćen je iznos štete na usjevima od 39,8 milijuna eura, što je 15,5 milijuna eura, ili 63,5 posto više, nego 2022. Glavni razlozi su izrazito nepovoljni klimatski uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju usjeva i nasada. Hanfa podsjeća na tuču u dolini Neretve 3. lipnja, bujične poplave u Kutini i okolici 6. lipnja, olujno nevrijeme 19. srpnja u 14 županija i Gradu Zagrebu, veliko nevrijeme u Istri 21. srpnja te vodene valove na Savi, Muri i Dravi početkom kolovoza.

Kuskunović kaže da upravo zbog takvih poremećaja vremena možemo vidjeti da su mjere za obnovu proizvodnje neučinkovite, pa obnove gotovo i nije bilo. "Kako se mjerom potpore osiguranju u Hrvatskoj koristi tek dvije tisuće gospodarstava od 160 tisuća, koliki je stvarni problem, vidljivo je nakon što se dogodila prirodna nepogoda", kaže. n