Osim dužine sna, za zdravlje je važno i koliko vremena provodimo u pojedinim fazama sna, pokazuje velika studija objavljena u naučnom časopisu PLOS Medicine. Istraživači s Pekinškog univerziteta i Medicinskog univerziteta Capital u Pekingu otkrili su da je duži REM san povezan s nižim rizikom od čak 83 bolesti. Studija je obuhvatila 95.559 odraslih osoba iz britanske baze podataka UK Biobank, prosječno stare 56 godina. Oni su sedam dana i noći nosili narukvicu s akcelerometrom, a znanstvenici su faze sna analizirali algoritmima dubokog učenja. Njihovo zdravlje su potom pratili u prosjeku skoro devet godina i analizirali više od 1.000 bolesti.

Prema rezultatima, svakih dodatnih 47,6 minuta REM sna bilo je povezano s 26 posto nižim rizikom od zatajenja srca i 46 posto nižim rizikom od demencije. Rizik od parkinsonizma, odnosno skupa simptoma karakterističnih za Parkinsonovu bolest, bio je niži za čak 80 posto.

REM je faza sna u kojoj sanjamo najživlje snove, a mozak je tada vrlo aktivan. Duboki san bio je povezan s nižim rizikom od sedam stanja, među kojima su dijabetes tipa 2, teški depresivni poremećaj i Parkinsonova bolest. Kod Parkinsonove bolesti rizik je bio niži za 30 posto. S druge strane, nepravilan san i duže buđenje tijekom noći bili su povezani s većim rizikom od više stanja, uključujući anksioznost.

Kad je riječ o dužini sna, najniži rizik za 69 bolesti zabilježen je kod osoba koje spavaju između šest i osam sati. Spavanje kraće od pet sati bilo je povezano s većim rizikom od 37 bolesti.

Ipak, znanstvenici naglašavaju kako je riječ o opservacijskoj studiji, koja pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da loš san direktno uzrokuje bolesti. Neke bolesti mogu narušiti san i godinama prije nego što budu dijagnosticirane. Osim toga, spavanje je mjereno samo tjedan dana, uređajem na ruci, a sudionici britanske baze u prosjeku su zdraviji od opće populacije.