Kako mladi od 18 do 29 godina čuvaju mentalno zdravlje, snalaze se u obrazovanju i donose odluke u svijetu u kojem se digitalne tehnologije mijenjaju brže nego ikad dosad? Odgovore na ta pitanja traži četverogodišnji institucionalni istraživački projekt Filozofskog fakulteta u Osijeku Digitalna ADAPTacija mladih odraslih – prilagodba digitalnom i obrazovnom okruženju u kontekstu mentalnog zdravlja i rizičnog ponašanja u vrijeme "odraslosti u nastajanju" (D-ADAPT, 581-UNIOS-62).

Složenost života

Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Voditeljica je projekta, u prvoj godini provedbe, prof. dr. sc. Daniela Šincek s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, a nadalje će ga voditi izv. prof. dr. sc. Marija Milić, također s Odjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Razdoblje od završetka adolescencije do preuzimanja stabilnih odraslih uloga danas često traje duže nego u prethodnim generacijama. Produženo obrazovanje, kasnije zapošljavanje i osamostaljivanje te promjene u obrascima partnerskih i obiteljskih odnosa pridonose osjećaju mladih da su "između" adolescencije i odraslosti. Upravo se zato dob od 18 do 29 godina opisuje kao odraslost u nastajanju – razvojno razdoblje koje je puno mogućnosti, ali i nestabilnosti, pritisaka i potrebe za prilagodbom.

Glavni je cilj projekta cjelovito ispitati kako se mladi odrasli prilagođavaju digitalnom i obrazovnom okruženju te koji čimbenici povećavaju rizike, a koji štite njihovo mentalno zdravlje, samoregulaciju i pozitivan razvoj. Istraživači će ispitivati mentalnu dobrobit i kvalitetu života, otpornost i akademski stres, razvojne ciljeve, informacijske i digitalne kompetencije, izvršne funkcije te odnose mladih s njihovim društvenim i institucionalnim okruženjem.

Posebna se pozornost posvećuje pojavama koje su postale dio svakodnevice novih generacija: digitalnoj prokrastinaciji, problematičnoj upotrebi interneta i računalnih igara, nasilju na internetu, nedobrovoljnom sekstingu, utjecaju društvenih mreža, ali i akademski nepoštenom ponašanju, uključujući plagiranje s pomoću umjetne inteligencije. Projekt neće biti usmjeren samo na studente. Uspoređivat će se iskustva mladih koji su još u obrazovnom sustavu s iskustvima njihovih vršnjaka koji su školovanje završili, što bi trebalo pružiti potpuniju sliku te dobne skupine.

Kako bi se zahvatila složenost života mladih odraslih, metodologija projekta uključuje različite načine prikupljanja podataka, od upitnika i standardiziranih psihologijskih mjernih instrumenata do bihevioralnih zadataka, intervjua i fokusnih grupa. Planirana su presječna i longitudinalna istraživanja na prigodnim i reprezentativnim uzorcima, a rezultati bi trebali poslužiti kao znanstvena osnova za edukativne, preventivne i institucionalne pristupe kreirane prema stvarnim potrebama mladih odraslih.

U projektu sudjeluje 14 znanstvenika, nastavnika i stručnih suradnika Filozofskog fakulteta u Osijeku. Jezgru čine članovi Odsjeka za psihologiju: Daniela Šincek, Gorka Vuletić, Ana Babić Čikeš, Ana Kurtović, Jasmina Tomašić Humer, Gabrijela Vrdoljak, Ivana Marčinko, Marija Milić i Damir Marinić. Njihova se stručnost proteže od socijalne, kliničke i zdravstvene psihologije do pozitivnog razvoja, mentalnog zdravlja, akademske prilagodbe, izvršnih funkcija i rizičnih ponašanja u digitalnom okruženju.

Interdisciplinarnost projektu daju izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović s Odsjeka za informacijske znanosti te dr. sc. Mirna Varga, mr. sc. Silvija Galić, Željko Beissmann i Amanda Glavaš s Katedre za zajedničke sadržaje. Oni donose znanja iz informacijske i digitalne pismenosti, akademskog pisanja, umjetne inteligencije u obrazovanju te uporabe digitalnih tehnologija u očuvanju tjelesnog zdravlja. U istraživanja se uključuju i studenti istraživači, čime projekt istodobno razvija njihove znanstvene kompetencije.

PEXELS

Projektni tim čini 14 istraživača i nastavnika Filozofskog fakulteta u Osijeku. S Odsjeka za psihologiju u projektu sudjeluju Daniela Šincek, Gorka Vuletić, Ana Babić Čikeš, Ana Kurtović, Jasmina Tomašić Humer, Gabrijela Vrdoljak, Ivana Marčinko, Marija Milić i Damir Marinić. Njihova stručna i istraživačka područja obuhvaćaju socijalnu, kliničku i zdravstvenu psihologiju, pozitivan razvoj i mentalno zdravlje, akademsku prilagodbu, izvršne funkcije te rizična ponašanja u digitalnom okruženju.

Interdisciplinarnosti projekta pridonose Ivana Martinović s Odsjeka za informacijske znanosti te Mirna Varga, Silvija Galić, Željko Beissmann i Amanda Glavaš s Katedre za zajedničke sadržaje. Oni projektu donose znanja iz informacijske i digitalne pismenosti, akademskog pisanja, primjene umjetne inteligencije u obrazovanju te uporabe digitalnih tehnologija u očuvanju tjelesnog zdravlja. U istraživanja se uključuju i studenti u ulozi mladih istraživača, čime se istodobno razvijaju njihove istraživačke kompetencije.

Iako je provedba opsežnijih istraživanja tek u tijeku, članovi projektnog tima na domaćim su i međunarodnim događajima već predstavili nekoliko tema i početnih rezultata. Na međunarodnoj konferenciji ALOPPS 2025. Iva Vlašić i Daniela Šincek predstavile su kvalitativno istraživanje o tome kako mladi doživljavaju omiljene medijske osobe. Njihovo istraživanje pokazalo je da mladi mogu razviti snažan osjećaj povezanosti i bliskosti s glazbenicima, glumcima, influencerima i drugim medijskim osobama, iako je takav odnos jednostran.

Globalna kriza

Ti takozvani parasocijalni odnosi mogu utjecati na emocije, identitet, ponašanje i osjećaj pripadnosti, a digitalne platforme dodatno pojačavaju doživljaj bliskosti. Na istoj su konferenciji Lucia Ivakić i Daniela Šincek predstavile kvalitativnu analizu aspekata političkog aktivizma među mladima, koja je pokazala da su mladi aktivisti motivirani, informirani i društveno osjetljivi te da im digitalni mediji pružaju važan prostor za informiranje, povezivanje, organiziranje i javno izražavanje stavova, a Ana Kurtović održala je predavanje o socijalnom i emocionalnom učenju te podučavanju temeljenom na znanju o traumi kao odgovorima na globalnu krizu mentalnog zdravlja. Naglasila je važnost boljeg prepoznavanja mladih u riziku, ranije podrške te jačanja kapaciteta škola da pravodobno i primjereno reagiraju. Temu uloge obrazovanja u zaštiti mentalnog zdravlja predstavila je i tijekom Erasmus+ mobilnosti na Sveučilištu u Huelvi u Španjolskoj.

Međunarodnoj prepoznatljivosti projekta pridonijele su Mirna Varga i Ivana Martinović, koje su, na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Languages for Specific Purposes in a Changing World, predstavile rezultate istraživanja uporabe umjetne inteligencije među studentima Sveučilišta u Osijeku, koji pokazuju da se većina studenata koristi takvim alatima, ali i da su potrebne jasnije smjernice i sustavno podučavanje o njihovoj etičnoj, transparentnoj i odgovornoj uporabi.

U nastavku projekta planirano je najmanje deset konferencijskih izlaganja i objavljivanje 14 znanstvenih radova, kao i redovito predstavljanje projektnih aktivnosti i rezultata stručnoj i široj javnosti preko mrežne stranice i medija. Rezultati će biti predstavljeni i u okviru posebnog programskog bloka na skupu Osnaživanje potencijala za preventivne aktivnosti u zajednici 2028. godine. Očekuje se da će rezultati i spoznaje proizišli iz projekta pridonijeti boljem razumijevanju potreba mladih odraslih te pomoći visokim učilištima, školama, službama za zapošljavanje i javnozdravstvenim ustanovama u razvoju kvalitetnijih obrazovnih, preventivnih i institucionalnih pristupa usmjerenih na mentalno zdravlje mladih, njihovu odgovornu uporabu digitalnih tehnologija i uspješnu prilagodbu suvremenom životnom okruženju.