Kad kažemo “melanom u Hrvatskoj”, o kolikom problemu zapravo govorimo: koliko je čest i što kažu najnoviji podaci?

Kada govorimo o melanomu, govorimo o zloćudnom tumoru koji nastaje iz melanocita, stanica koje stvaraju pigment kože. Riječ je o ozbiljnoj bolesti, ali i o bolesti kod koje rano otkrivanje u velikom broju slučajeva bitno mijenja ishod liječenja.

Prema najnovijim dostupnim podacima, u Hrvatskoj je u 2023. godini zabilježeno 1106 novih slučajeva melanoma kože, što je 112 više nego prethodne godine. Taj podatak jasno pokazuje da se i u našoj sredini suočavamo s rastućim javnozdravstvenim problemom kojem svjedočimo i u brojnim javnozdravstvenim kampanjama prevencije i ranog otkrivanja melanoma tijekom kojih hrvatski dermatolozi diljem RH pregledaju od šest do sedam tisuća građana, većinom na područjima na kojima je nedostatna dermatološka specijalistička skrb i godišnje otkriju od 30 do 40 novih melanoma.

Dodatno zabrinjava činjenica da se melanom javlja u sve ranijoj životnoj dobi. Ako pogledamo unatrag petnaestak godina, češće smo ga viđali dominantno u starijoj dobi, a danas sve češće obolijevaju i osobe srednje, pa i mlađe životne dobi. Upravo zato važno je govoriti o melanomu ne samo kao o bolesti pojedinca nego i kao o bolesti suvremenog načina života i izloženosti UV zračenju.

Ohrabrujuće je što se posljednjih godina povećalo petogodišnje preživljenje pacijenata oboljelih od melanoma sa 77 na 85 %. To znači da nam bolesnici ipak dolaze u nešto ranijim stadijima melanoma koji su prognostički povoljniji, ali govori i o učinkovitosti novih suvremenih terapija koje su dostupne u RH za bolesnike s proširenom bolešću. Naravno, velika je zasluga i struke, koja 25 godina promovira temu zloćudnih tumora kože, educira građanstvo o rizicima i savjetuje o fotoprotektivnom ponašanju. Moram naglasiti da nam sve ove godine mediji jako pomažu i prate nas u svim našim plemenitim nastojanjima da do svakog stanovnika RH dopre stručna i provjerena informacija. No u edukacijama nam ostaju velike praznine jer sustav obrazovanja, primjerice, u nekim strukovnim školama, nije dorastao razumijevanju potrebe za uključivanje dostatne medicinske edukacije i kada je melanom u pitanju. Posebno bih izdvojila potrebu za edukacijom kozmetičara, frizera i pedikera. Slike 1, 2 i 3 upravo su primjeri takvih promjena koje bi mogle biti prepoznate od navedenih struka kao one zbog kojih je potreban žuran liječnički pregled.

Zašto broj oboljelih od melanoma raste i što se u posljednjim godinama promijenilo?

Porast broja oboljelih od melanoma nije slučajan. U njegovu nastanku važnu ulogu ima pretjerano i nepravilno izlaganje UV zračenju, osobito ako je riječ o intenzivnom sunčanju i opeklinama, posebno u dječjoj i adolescentnoj dobi.

Nažalost, i dalje je prisutna pogrešna percepcija da je preplanula koža znak zdravlja i vitalnosti, iako je ona zapravo znak oštećenja kože. Danas više putujemo, više vremena provodimo na otvorenom, a dio populacije i dalje koristi solarije, premda je njihova štetnost jasno dokazana.

S druge strane, važno je reći da danas melanome i uspješnije i ranije otkrivamo, zahvaljujući većoj dostupnosti dermatoloških pregleda, dermatoskopije i većoj osviještenosti dijela građana o potrebi fotoprotektivnog ponašanja.

Zato je važno naglasiti da melanom nije nešto što se događa “iznenada”, nego je vrlo često posljedica dugogodišnjih obrazaca ponašanja vezanih uz sunce i nebrigu o koži.

Tko je danas najugroženiji i vrijedi li još uvijek mišljenje da je melanom bolest starije dobi?

Iako se melanom i dalje češće dijagnosticira u srednjoj i starijoj životnoj dobi, danas više nikako ne možemo reći da je riječ isključivo o bolesti starijih osoba. Sve češće ga viđamo i u mlađih bolesnika, što dodatno potvrđuje koliko je važno s prevencijom početi rano.

Povećan rizik imaju osobe svijetle puti, svijetlih očiju, svijetle ili crvene kose, osobe koje lako izgore na suncu, kao i oni koji imaju veći broj madeža, osobito atipičnih. Važan je čimbenik rizika i obiteljska povijest melanoma.

No važno je istaknuti da melanom može nastati i kod osoba koje ne pripadaju izraženom rizičnom profilu. Upravo zato prevencija i praćenje kože ne smiju biti rezervirani samo za one koji se smatraju “visokorizičnima”.

Što ljudi najčešće zanemaruju kada je riječ o prevenciji i ranom otkrivanju melanoma?

Najčešća je pogreška to što ljudi i dalje misle da je zaštita od sunca važna samo ljeti i samo na plaži. To nije točno, jer UV zračenju izloženi smo i tijekom svakodnevnih aktivnosti, sporta, rada na otvorenom ili boravka u gradu.

Druga je velika pogreška zanemarivanje promjena na koži koje ne bole i ne stvaraju tegobe. Melanom u početku često ne izaziva nikakve simptome, zbog čega ga ljudi nerijetko previdi ili mu ne pridaju dovoljno pažnje.

Zato uvijek naglašavamo važnost fotoprotekcije, samopregleda kože i pravodobnog dermatološkog pregleda. Prevencija nije komplicirana, ali traži dosljednost i svijest da zaštita kože ne smije biti samo sezonska navika nego dio odgovornog odnosa prema vlastitom zdravlju.

Koja bi bila najvažnija poruka građanima: kada madež više nije “samo madež” i kada treba otići liječniku?

Moja je poruka vrlo jednostavna: svaku novonastalu ili postojeću, ali promijenjenu pigmentiranu promjenu na koži treba shvatiti ozbiljno.

Ako madež raste, mijenja boju, postaje asimetričan, ima nepravilne rubove ili se jednostavno razlikuje od ostalih madeža na koži, potrebno je javiti se svom liječniku obiteljske medicine koji će procijeniti je li potreban pregled dermatoonkologa.

Ne treba čekati da promjena postane velika ili počne krvariti. Kod melanoma je upravo vrijeme presudno, jer što ga ranije otkrijemo, to su mogućnosti liječenja i izgledi za izlječenje bolji. Zato ne trebamo živjeti u strahu, ali trebamo razviti odgovoran odnos prema vlastitoj koži i na svaku sumnjivu promjenu reagirati na vrijeme.

Piše: akademkinja Mirna ŠITUM, spec. dermatologije i venerologije, subspecijalist dermatološke onkologije