Posljednjih dana sve se češće govori o unosu vlakana, i to s dobrim razlogom. Nakon godina u kojima su proteini bili u središtu pažnje, a ugljikohidrati često neopravdano demonizirani, stručnjaci naglašavaju važnost kvalitetnih, cjelovitih namirnica - a upravo su vlakna njihov ključni dio. Sve veći broj istraživanja pokazuje da prehrana bogata vlaknima ne utječe samo na probavu nego i na zdravlje srca, regulaciju šećera u krvi, tjelesnu masu, pa čak i na mentalno zdravlje preko veze crijeva i mozga.

Vlakna su neprobavljivi dijelovi biljne hrane koji prolaze kroz probavni sustav relativno netaknuti, ali pritom imaju izuzetno važnu ulogu. Ona hrane korisne bakterije u crijevima, potiču redovitu probavu, smanjuju razinu “lošeg” kolesterola i usporavaju apsorpciju šećera u krvotok. Upravo zbog toga prehrambene smjernice organizacija poput Svjetske zdravstvene organizacije sve snažnije ističu potrebu za njihovim adekvatnim unosom kao dijelom prevencije kroničnih bolesti, uključujući bolesti srca i dijabetes tipa 2. Osim stručnjaka koji naglašavaju važnost unosa vlakana, na društvenim je mrežama nakon forsiranja unosa proteina novi “trend” unos vlakana.

Koliko nam je vlakana zapravo potrebno? Većina stručnih preporuka kreće se oko 25 grama dnevno za žene i 30 - 38 grama za muškarce, ovisno o dobi i razini tjelesne aktivnosti. No stvarnost pokazuje da veliki dio populacije unosi znatno manje od tih količina, često jedva polovinu preporučenog unosa. Razlog je u sve većoj konzumaciji industrijski prerađene hrane, rafiniranih žitarica i proizvoda s dodatkom šećera, koji su siromašni vlaknima. Najbolji izvori vlakana nalaze se u cjelovitim žitaricama, mahunarkama, voću, povrću, orašastim plodovima i sjemenkama. Stručnjaci savjetuju postupno povećavanje unosa kako bi se probavni sustav prilagodio, uz dovoljan unos tekućine. Nagli prelazak na prehranu bogatu vlaknima bez adekvatne hidracije može izazvati nadutost i nelagodu.