Tjelovježba tijekom odrasle dobi smanjuje rizik od rane smrti za 30 do 40 posto, a bilo kakva tjelesna aktivnost bolja je nego nikakva, pokazalo je istraživanje.

Iako dugoročne dobre navike donose najviše koristi, prelazak na aktivniji način života u bilo kojoj fazi odrasle dobi produžuje život, što sugerira da nikada nije prekasno za zdravlje, rekli su znanstvenici. Općenito, fizički aktivni ljudi imaju manju vjerojatnost da će umrijeti od niza stanja, uključujući bolesti srca, moždani udar i rak.

Kvaliteta života

Stručnjaci su za svoje istraživanje, objavljeno online u British Journal of Sports Medicine, pregledali 85 postojećih studija na milijunima ljudi. Otkrili su da ljudi koji su dosljedno fizički aktivni imaju oko 30-40 posto manji rizik od smrti od bilo kojeg uzroka, dok oni koji su povećali razinu tjelovježbe, ali ispod preporučenih količina, imaju 20-25 posto manji rizik. Značajno je da su ljudi koji su prešli s tjelesne neaktivnosti na aktivnost imali 22 posto manju vjerojatnost da će umrijeti od bilo kojeg uzroka u odnosu na one koji su ostali neaktivni.

- Nekoliko mehanizama može objasniti smanjeni rizik smrtnosti kod visoke tjelesne aktivnosti, poput poboljšanja tjelesne funkcije i protuupalnih učinaka, napisao je tim, uključujući stručnjake sa Sveučilišta Queensland u Australiji.

Rekli su da su njihovi rezultati "naglasili važnost tjelesne aktivnosti u odrasloj dobi, što ukazuje na to da započinjanje tjelesne aktivnosti u bilo kojoj fazi odrasle dobi može pružiti koristi za preživljavanje".

Trenutno Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje odraslima da se 150 do 300 minuta tjedno bave tjelesnom aktivnošću umjerenog intenziteta ili 75 do 150 minuta tjedno aktivnošću visokog intenziteta, ili kombinaciji ta dva.

Primjeri umjerene aktivnosti uključuju brzo hodanje, intenzivno čišćenje poput pranja prozora ili brisanja podova, vožnju biciklom brzinom od 16 do 20 km/h ili badminton. Energična aktivnost uključuje planinarenje, trčanje brzinom od 10 km/h ili brže, brzu vožnju biciklom, nogometnu utakmicu, košarku ili tenis.

Redovita tjelovježba ne pridonosi samo dugovječnosti, već i znatno poboljšava kvalitetu života. Povećana razina energije, bolji san, poboljšano raspoloženje i smanjena razina stresa samo su neki od benefita koje ljudi često primjećuju već nakon nekoliko tjedana uvođenja redovitog kretanja u svakodnevicu. Osim toga, tjelovježba pozitivno utječe i na mentalno zdravlje, čime se smanjuje rizik od depresije i anksioznosti.

Fizička aktivnost također igra ključnu ulogu u očuvanju pokretljivosti i neovisnosti u starijoj dobi. Ljudi koji se redovito kreću imaju snažnije mišiće, bolju ravnotežu i manji rizik od padova, što je posebno važno kako starimo. Prevencija gubitka mišićne mase i gustoće kostiju, kao i očuvanje funkcionalne snage tijela, pomažu starijim osobama da dulje ostanu samostalne i aktivne.

Tjelovježba može imati i važnu ulogu u prevenciji i kontroli kroničnih bolesti. Osobe koje se bave redovitom fizičkom aktivnošću imaju manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka i metaboličkog sindroma. Kod onih koji već imaju određene dijagnoze, tjelovježba može značajno poboljšati kontrolu bolesti i smanjiti potrebu za lijekovima.

Male promjene

Važno je naglasiti da se koristi ne postižu samo intenzivnim treninzima u teretani. I male promjene mogu donijeti velike rezultate. Redovito hodanje, korištenje stepenica umjesto lifta, lagano istezanje ujutro ili kratke šetnje tijekom pauze na poslu - sve to doprinosi ukupnoj razini tjelesne aktivnosti. Kontinuitet je važniji od intenziteta, a dosljednost donosi najveće rezultate.

Tjelovježba nije luksuz, već potreba. U današnjem sjedilačkom načinu života, gdje mnogi sate provode ispred ekrana, fizička aktivnost postaje osnovno sredstvo za očuvanje zdravlja. Ulaganje vremena u vlastito tijelo kroz redovito kretanje jedno je od najisplativijih ulaganja koje osoba može napraviti za sebe - i za svoje sadašnje i za buduće zdravlje.

Bez obzira na dob, trenutnu kondiciju ili životni stil, nikada nije kasno za početak. Čak i male promjene mogu pokrenuti lanac pozitivnih učinaka na zdravlje. Ključno je pronaći oblik aktivnosti koji odgovara osobnim preferencijama, mogućnostima i svakodnevnim obavezama - bilo da je to šetnja, ples, vrtlarenje, plivanje ili vožnja biciklom.