Kardiolozi sve češće upozoravaju na jedan od najopasnijih i najpodcjenjenijih problema današnjice - pretjerano sjedenje, osobito među ljudima koji obavljaju uredske poslove. Istraživanja pokazuju da neki zaposlenici provedu i do 89 posto radnog vremena sjedeći, što ozbiljno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, pa čak i prerane smrti. Iako mnogi misle da će redovito vježbanje popraviti štetu, znanost kaže drukčije.

- Čak ni preporučenih 150 minuta tjedne tjelovježbe nije dovoljno da se neutraliziraju negativni učinci cjelodnevnog sjedenja - upozorava dr. Catherine Weinberg, kardiologinja iz njujorške bolnice Lenox Hill.

Kada satima ne ustajemo, naše tijelo ulazi u stanje pasivnosti. Protok krvi se usporava, mišići miruju, a metabolizam slabi.

- Vaše tijelo je kao automobil - dizajnirano je za kretanje, a ne za mirovanje - slikovito objašnjava dr. Weinberg.

Dr. Cheng-Han Chen, interventni kardiolog, dodaje da sjedilački način života otežava cirkulaciju i može dovesti do visokog krvnog tlaka, poremećaja u radu srca i stvaranja krvnih ugrušaka. A upravo su ugrušci čest uzrok moždanog i srčanog udara.

- Važno je pomicati noge, mijenjati položaj, ustajati - jer krvni ugrušci mogu nastati već nakon nekoliko sati neprekidnog sjedenja - kaže dr. Alfonso Waller s Medicinskog fakulteta Rutgers New Jersey.

Čak i ako trenirate nekoliko puta tjedno, to ne znači da ste zaštićeni.

- Tjelesna aktivnost je korisna, ali ako ostatak dana provedete sjedeći, i dalje ste u rizičnoj skupini - kaže dr. Dawn Warner Kershner iz The Heart Centra u Baltimoreu.

Dodaje kako čak i 6000 koraka dnevno, što je manje od često spominjanih 10.000, može imati znatan učinak, ali to je teško postići ako sjedite osam sati dnevno. Rješenje nije u promjeni posla, nego u uvođenju redovitih pauza za kretanje. Istraživanja pokazuju da samo 20 - 25 minuta lagane aktivnosti dnevno može znatno smanjiti rizik od prerane smrti - ako se rasporedi kroz dan.

- Kratke šetnje, uspon po stepenicama, istezanje - sve to pomaže u očuvanju srca - ističe dr. Chen. Dodaje da čak i jedna-dvije minute kretanja svakih sat vremena može napraviti razliku. Dr. Waller savjetuje da u svoj raspored ugradimo podsjetnike.

- Idite do aparata za vodu, prošećite hodnikom, razgovarajte stojeći. To su male promjene, ali dugoročno čine puno - kaže.

Dr. Weinberg preporučuje da svaki telefonski poziv iskoristite kao priliku za kretanje.

- Ako razgovarate, nemojte sjediti. Hodajte, istežite se - bilo kakvo kretanje je bolje nego mirovanje - objasnio je.

Ako ne volite alarme i podsjetnike, pokušajte stvoriti naviku: ustanite svaki puni sat, napravite nekoliko koraka ili se kratko istežite. Tih nekoliko minuta može biti presudno za vaše srce, krvne žile i opće zdravlje.

Ne trebamo ići u teretanu svaki dan, ali ne smijemo ignorirati sate provedene u sjedećem položaju. Naše tijelo nije dizajnirano za to, a posljedice se gomilaju s vremenom. Ako imate uredski posao, iskoristite svaku priliku za kretanje. Hodajte, istežite se, krećite se tijekom dana. Vaše srce će vam biti zahvalno.