Postoje bolesti koje se ne vide na prvi pogled. Nema jasnih znakova, nema upozorenja, a često ni razumijevanja, ni od društva, ni od zdravstvenog sustava. Jedna od njih je sarkoidoza. Ime koje malo tko prepoznaje, osim možda ljubitelja serije "Dr. House", gdje se ta riječ povremeno pojavljivala kao dijagnostička zagonetka. No čak ni tamo nikada nije bila pravi odgovor, što, pomalo ironično, odražava i stvarnost onih koji s njom svakodnevno žive.

Sarkoidoza je multiorganska bolest nepoznatog uzroka koju karakterizira upala i stvaranje granuloma u raznim organima i tkivima. Granulom znači da su se raznovrsne upalne stanice nakupile u čvorić, odnosno aglomerat. Otkako je sarkoidoza prvi put opisana, prije više od stotinu godina, etiološki uzrok sarkoidoze i dalje nije poznat. Dugo se vjerovalo da je sarkoidoza "bolest mladih", no danas znamo da nije vezana isključivo uz ranu odraslu dob.

- Nekad prije mislilo se da je sarkoidoza znatno češća u mlađih bolesnika, no danas se zna da i starije dobne skupine obolijevaju. U biti raspon dobne granice je od 20. do 50. godine. Taj se raspon proširio - objašnjava doc. dr. sc. Ana Gudelj Gračanin, dr. med., internist, reumatolog, klinički imunolog i alergolog za HRT.

Problem sa sarkoidozom upravo je u njezinoj nepredvidljivosti i neodređenosti. Simptomi su često blagi i nespecifični, što dijagnostiku čini dodatno izazovnom.

- Imamo brojne opće simptome: umor, gubitak težine, znojenje, opće loše osjećanje, malaksalost, koji se javljaju i kod mnogih drugih bolesti. Osim toga tu su i tzv. organ-specifični simptomi poput kašlja, nedostatka zraka, bolova u zglobovima ili potkoljenicama - dodaje Gudelj Gračanin.

Za osobe koje žive sa sarkoidozom svakodnevica je često ispunjena neizvjesnošću. Dino-Josip Ključarić, jedan od oboljelih, otvoreno govori o realnosti bolesti.

- Život sa sarkoidozom zna biti dosta nepredvidljiv. Razviju se upale tetiva, ligamenata, razne neuropatije – ne kod svih, ali zna biti teško. Ovisiš i o vremenskoj prognozi, malo se šalim, ali zna biti da jedva uspiješ ustati iz kreveta. Nekad imaš premalo snage ili jake bolove, pa koristiš štake. Mislim da je najteže osobama koje rade manualne poslove - kaže Ključarić.

S obzirom na to da bolest može zahvatiti različite sustave u tijelu, od pluća i kože do zglobova i živčanog sustava, postavlja se pitanje: prepoznaje li zdravstveni sustav sarkoidozu kao multisistemsku bolest?

- Nažalost, sarkoidoza nije navedena u jedinstvenu listu bolesti koje izazivaju invaliditet. Budući da nije ograničena na jedan organ, već može djelovati na više sustava, preporuka bi bila da liječnici obiteljske medicine pri postavljanju dijagnoze razmotre i popratne tegobe poput upale gležnjeva jer tada postoji mogućnost produženog bolovanja i bolja podrška pacijentima - zaključuje Ključarić.