Vježbanje sviranja i čitanje glazbe može pomoći u održavanju dobrog pamćenja i sposobnosti rješavanja složenih zadataka, pokazuje studija.

U radu objavljenom u časopisu International Journal of Geriatric Psychiatry navode da bi glazba trebala biti dijelom načina života koji pomaže održavanju zdravlja mozga. Proučavano je više od 1100 osoba starijih od 40 godina, prosječne dobi od 68 godina. Znanstvenici sa Sveučilišta u Exeteru analizirali su podatke o njihovim moždanim funkcijama u sklopu šire studije koja je proučavala kako mozak stari i zašto ljudi razvijaju demenciju. Proučavali su učinke sviranja instrumenta, pjevanja, čitanja i slušanja glazbe te glazbenih sposobnosti.

Znanstvenici su usporedili kognitivne podatke ispitanika u studiji koji su se na neki način u životu bavili glazbom s onima koji to nikada nisu činili. Njihovi rezultati pokazali su da su najviše koristi imali oni koji su svirali glazbene instrumente, što može biti zbog "višestrukih kognitivnih zahtjeva" te aktivnosti. Sviranje klavira i sličnih instrumenata pokazalo se osobito korisnim, a limeni i puhaći instrumenti također su koristili. Čini se da jednostavno slušanje glazbe ne pomaže kognitivnom zdravlju. Dobrobit od pjevanja mogla bi biti dijelom zbog poznatih društvenih aspekata boravka u zboru ili grupi, kažu znanstvenici.

- Budući da imamo tako osjetljive testove mozga za ovu studiju, možemo smo sagledati pojedinačne aspekte moždanih funkcija, kao što su kratkoročno pamćenje, dugoročno pamćenje i rješavanje problema te kako bavljenje glazbom utječe na to. To svakako potvrđuje i u mnogo većoj mjeri učvršćuje ono što već znamo o dobrobitima glazbe. Konkretno, sviranje nekog instrumenta ima posebno snažan učinak, a ljudi koji nastave svirati u starijoj dobi imali su dodatnu korist - rekla je voditeljica studije, prof. Anne Corbett, za BBC.

U studiji su osobe koje su redovito čitale glazbu imale bolje numeričko pamćenje.

- Naš je mozak mišić kao i bilo koji drugi i potrebno ga je vježbati, a učenje čitanja glazbe pomalo je poput učenja novog jezika, izazovno je - objašnjava profesorica Corbett.

Znanstvenici nisu analizirali potencijalne prednosti bavljenja glazbom prvi put u životu tek u kasnijoj dobi, ali je profesorica Corbett rekla kako vjeruje, na temelju trenutnih dokaza, da bi to bilo "vrlo korisno". Također je rekla da, iako su potrebna dodatna istraživanja, promicanje glazbenog obrazovanja može činiti "vrijedan" dio javnozdravstvenih preporuka, kao i poticanje starijih osoba da se vrate glazbi poslije u životu.

- Bilo bi naivno misliti da bi uzimanje glazbenog instrumenta u ruke značilo da nećete razviti demenciju. Nije tako jednostavno - dodala je.