Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje objavom nove osnovne liste lijekova, koja je u primjeni od 10. veljače 2025., omogućio je dostupnost svih lijekova visokoučinkovite terapije za liječenje osoba s multiplom sklerozom (MS) odmah na početku dijagnoze. Nakon dugogodišnje borbe neurologa i oboljelih od MS-a te zauzimanja Saveza društava multiple skleroze Hrvatske (SDMSH) za dostupnost pravodobnog liječenja multiple skleroze, posebice visokoučinkovitim terapijom u ranoj fazi bolesti, HZZO je objavom nove osnovne liste lijekova omogućio osobama oboljelima od MS-a u Hrvatskoj liječenje kakvo imaju i njihovi suborci u susjednoj Sloveniji i razvijenim europskim zemljama.

Individualizirani pristup

Na konferenciji za novinare pozitivne promjene s objavom nove osnovne liste lijekova HZZO-a predstavio je prof. dr. sc. Mario Habek, jedan od vodećih stručnjaka za liječenje multiple skleroze u Hrvatskoj.

- Ovo je ogromna promjena, a pravi ishod toga bit će poboljšani ishod liječenja ljudi koji boluju od multiple skleroze. Multipla skleroza je kronična bolest i ima jako težak tijek zato što, ako je ne liječimo, nakon 20 godina više od 80 posto oboljelih imat će nepovratnu neurološku invalidnost, što znači da će se ili koristiti pomagalom prilikom hoda ili će biti vezano uz invalidska kolica. Ne odgovaraju sve osobe s multiplom sklerozom na svaki lijek i bitno je da imamo svu dostupnu terapiju, s različitim mehanizmima djelovanja, koja je visokoučinkovita odmah po postavljanju dijagnoze jer to dugoročno ima nezamislive posljedice, pozitivne za osobe koje boluju od multiple skleroze - izjavio je prof. dr. sc. Habek.

Istaknuo je i da visokoučinkovita terapija gotovo potpuno eliminira upalnu fazu bolesti i bolesnici su, ako se terapija na vrijeme započne, dugi niz godina bez simptoma, bez relapsa, bez progresije neurološkog invaliditeta.

- U posljednje tri godine sudjelujemo u internacionalnom registru (MS Base), u kojem sudjeluju i kolege iz Slovenije, i napravili smo istraživanje gdje smo gledali kakav je stupanj neurološke onesposobljenosti ljudi s multiplom sklerozom koji žive u Hrvatskoj naspram onih koji žive u Sloveniji - naši bolesnici s multiplom sklerozom imaju znatno viši stupanj neurološke onesposobljenosti nego ljudi s multiplom sklerozom koji žive u Sloveniji. Također, vrijeme koje je potrebno da netko dosegne neurološku onesposobljenost puno je kraće u Hrvatskoj nego u Sloveniji. Direktan uzrok toga su restrikcije koje smo u Hrvatskoj imali dugi niz godina, jer znamo da su do 2018. godine svi kasnili s terapijom, i ta terapija nije bila kakva bi trebala biti, a u Sloveniji nikad nisu imali neke pretjerane restrikcije. Oni danas nemaju više ni prvu i drugu liniju, nego su im svi lijekovi dostupni kad god su bolesniku potrebni, neovisno o kriterijima osiguravajućeg društva. Tako da se nadam kako ćemo s ovom prvom velikom izmjenom, da sve lijekove možemo davati u početku bolesti, i mi za 10 ili 20 godina dosegnuti ono što u Sloveniji već sad postoji - kazao je taj liječnik.

Predsjednik Saveza Željko Pudić istaknuo je važnost zagovaranja MS zajednice u Hrvatskoj, koja je svojom upornošću postigla ovu dostupnost terapije svim osobama oboljelima od MS-a u ranim fazama bolesti, ali i istaknuo potrebu daljnjeg ulaganja u liječenje multiple skleroze, kao i hitno prepoznavanje osoba s MS-om unutar svih sustava s obzirom na njezinu specifičnost. Zahvalio je na podršci prof. dr. sc. Mariju Habeku, ali i predsjednici Stručnog odbora za medicinska pitanja Saveza, akademkinji Vanji Bašić Kes, i svim neurolozima koji su se zauzimali za ove promjene, bez kojih to ne bi bilo moguće postići.

Veliki napredak

Na pitanje jesu li ovim promjenama riješeni izazovi liječenja multiple skleroze u Hrvatskoj, bar što se tiče dostupnosti terapije koja modificira tijek bolesti, prof. dr. sc. Habek istaknuo je da uvijek ima mjesta za pomak i da treba naglasiti kako broj oboljelih od multiple skleroze raste, tako da imamo i sve veći broj djece koja obolijevaju od multiple skleroze, a za djecu još uvijek nisu dostupni svi ovi lijekovi koje imamo za odrasle bolesnike te da tu možemo napraviti velik napredak. Također je istaknuo kako bi trebalo ukinuti linije za liječenje multiple skleroze, jer one više nemaju smisla, nego bi se trebalo individualiziranim pristupom osobama s MS-om omogućiti onu terapiju koja im je potrebna u određenoj fazi bolesti.

Multipla skleroza jedna je od najčešćih bolesti središnjeg živčanog sustava (mozga i leđne moždine). Svakih pet minuta negdje u svijetu nekome se dijagnosticira MS, a procjenjuje se da ga danas diljem svijeta ima 2,9 milijuna ljudi. U Hrvatskoj, prema posljednjim podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, iz rujna 2024., 8518 osoba ima dijagnozu multiple skleroze.

Najčešći simptomi multiple skleroze su smetnje vida, poremećaji ravnoteže i koordinacije pokreta uz tremor i skandirani govor, obamrlost ili druga oštećenja osjeta, kronični umor, opća slabost, slabost ruku ili nogu s pojavom spasticiteta i spazma, poremećaji sfinktera, seksualni problemi i mentalni poremećaji. Većini oboljelih MS se dijagnosticira u dobi između 20 i 40 godina. MS je dva-tri puta češći u žena nego u muškaraca. Ne postoji lijek koji može izliječiti MS, ali su dostupne terapije koje mogu promijeniti tijek bolesti.