Onečišćenje zraka u EU-u prouzroči više od 1000 slučajeva preuranjene smrti dnevno, što je više od deset puta broja stradalih u prometnim nesrećama. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira onečišćenje zraka kao najveći ekološki rizik za zdravlje u Europi. Izlaganje visoko zagađenom zraku može izazvati niz posljedica za zdravlje. Povećava se rizik od pojave respiratornih infekcija, srčanog udara, moždanog udara i raka pluća. Izloženiji su oni koji su već bolesni. Djeca, stariji i siromašni su osjetljiviji. Najštetniji polutanti, povezani s povećanom smrtnosti, fine su lebdeće čestice PM2,5, koje mogu prodrijeti duboko u plućne prolaze. Istraživanja upućuju na povezanost onečišćenja zraka i osjetljivosti novorođenčadi kada je posrijedi razvoj astme, cerebralne paralize i problema s mentalnim zdravljem poslije u životu, a onečišćenje zraka u tom se razdoblju povezuje i s porastom učestalosti bakterija otpornih na antibiotike. Štetni efekti mogu se javiti i nakon kratkotrajne (sati, dani) i nakon dugotrajne (mjeseci, godine) izloženosti zagađenom zraku. Odrasli mogu bolovati od niza zdravstvenih komplikacija zbog zagađenog zraka, jer on pogoršava postojeće kardiovaskularne bolesti i u vezi je s nizom kardiovaskularnih efekata poput moždanog udara i zatajenja srca.
Nova studija pokazala je da onečišćenje zraka, posebno ono koje stvaraju ispušni plinovi automobila i velike tvornice, može dovesti do znatnog porasta stope autizma među djecom, a tomu pridonosi i majčina izloženost zagađenju u vrijeme trudnoće. Posebno je zabrinjavajuće otkriće da manje čestice, posebice fine čestice koje nastaju tijekom izgaranja goriva, uspijevaju preko majčina organizma doći do posteljice u trudnoći i utjecati na razvoj mozga fetusa. Izloženost trudnica zagađenom zraku negativno utječe na imunosni sustav majke. Različite vrste neuroloških poremećaja, među kojima je i poremećaj iz autističnog spektra, mogu se povezati s tim faktorom zagađenja okoliša. Čini se da je vrijeme izlaganja dušikovu oksidu ključno, jer izloženost spomenutim zagađivačima u trudnoći i u ranom postnatalnom razvoju djeteta čini znatan rizik za razvoj autističnih poremećaja (ASD), s obzirom na to da se radi o ključnom dijelu neurorazvojnog procesa, a pojedinci s genetskom predispozicijom za ASD mogu biti još osjetljiviji na štetne učinke izlaganja dušikovu oksidu. Studijom su obuhvaćeni i ostali zagađivači zraka za koje je utvrđeno da povećavaju rizik od mogućeg razvoja autizma. Jedan od njih je i benzen, koji se nalazi u ispušnim plinovima vozila, nastaje kao nusprodukt industrijskih procesa, a ima ga i u duhanskom dimu.