Redovita tjelovježba i prehrana utječu na bolji razvoj mišićne i koštane mase, koja je važna jer smanjuje sklonost prijelomima. Bavljenje tjelesnom aktivnošću ne mora nužno biti bavljenje sportom, dovoljno je čak i brzo hodanje i povremeno trčanje, ali uvijek je najbolje da to bude svakodnevno. Redovita tjelesna aktivnost ne samo što smanjuje rizik od prerane smrti nego i pridonosi znatnom smanjenju opasnosti od srčanih bolesti, moždanog udara, bolesti srca, raka debelog crijeva i dijabetesa tipa 2. Osim toga, aktivnost igra ključnu ulogu u prevenciji hipertenzije, koja zahvaća velik broj odraslih diljem svijeta, piše Tvornica zdrave hrane. Tjelesna aktivnost također pomaže u kontroliranju težine, smanjuje rizik od pretilosti te pridonosi prevenciji ili smanjenju osteoporoze, smanjujući rizik od prijeloma kuka u žena. Usto, aktivnost smanjuje rizik od bolova u donjem dijelu leđa, pridonosi izgradnji i održavanju zdravih kostiju, mišića i zglobova.

Redovito vježbanje ima dugoročne pozitivne učinke na vitalne funkcije tijela, čineći ga otpornijim na različite bolesti i održavajući ga u optimalnom zdravstvenom stanju. Tjelesna aktivnost jača srčani mišić, poboljšava cirkulaciju krvi i pomaže u održavanju zdravog krvnog tlaka. Redovito vježbanje smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Tijekom sportskih aktivnosti disanje se povećava, što jača kapacitet pluća. To poboljšava opskrbu kisikom cijelog tijela, potičući bolju funkciju pluća. Sport potiče rast i jačanje mišića. Različite vrste tjelesne aktivnosti ciljaju različite skupine mišića, pridonoseći njihovu razvoju i izdržljivosti. Osteoporoza je često povezana s nedostatkom tjelesne aktivnosti. Sport, pogotovo onaj s opterećenjem na kostima (npr. trčanje, dizanje utega), potiče gustoću kostiju i smanjuje rizik od fraktura. Umjerena tjelovježba potiče zdravu probavu, smanjuje rizik od zatvora i poboljšava apetit. Sport pomaže u regulaciji razine hormona, poput inzulina, čime se smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Povećan protok krvi tijekom vježbanja poboljšava funkciju bubrega, potiče eliminaciju otpadnih tvari iz tijela i smanjuje rizik od bolesti bubrega. Povećan dotok krvi tijekom vježbanja poboljšava opskrbu kisikom i hranjivim tvarima kože, što može pridonijeti zdravijem izgledu kože. Umjerena tjelovježba jača imunosni sustav, smanjujući osjetljivost na infekcije i bolesti. Vježbanje pridonosi povećanju samopoštovanja i samopouzdanja, poboljšava kognitivne funkcije i potiče socijalizaciju pojedinca. Naročito se ističe učinkovitost tjelesne aktivnosti u suočavanju s anksioznim poremećajima, depresijom, stresom, psihotičnim poremećajima, demencijom i drugim psihičkim izazovima. Uvođenjem pravilne prehrane i blagih vježbi čak i početnici mogu iskusiti pozitivne promjene u svom zdravlju, osjećati se bolje i poboljšati ukupnu kvalitetu života.