Glavni gost 48. Interlibera David Szalay, prošlogodišnji dobitnik Bookera za roman "Tijelo", predstavio je u srijedu knjigu koja, kako je istaknuto, propituje što život čini vrijednim, a što ga slama te se bavi nepisanim pravilima muškosti. Prošle godine u ovo doba David Szalay primao je nagradu Booker za svoj šesti roman "Tijelo" i tako postao prvi mađarsko-britanski autor s tim prestižnim priznanjem.

- Otkako sam dobio nagradu Booker, iza mene je iznimno užurbana i ispunjena godina, puna putovanja, no uskoro se vraćam normalnom životu i tek ću vidjeti kakve je trajne posljedice to ostavilo na mene. Drago mi je što čitatelji diljem svijeta podjednako reagiraju na roman, jer "Tijelo" govori o temeljnom ljudskom iskustvu. Jedino su se u Mađarskoj vodile polemike zbog mađarskih motiva i pitanja mojega mađarskog podrijetla, što je prilično složena tema - kaže Szalay.

Roman prati životni put suzdržanog mladića Istvána, od srednjoškolskih dana u mađarskom predgrađu i vojne službe u Iraku, preko složenih ljubavnih odnosa, sve do uspona među londonskim bogatašima. Glavni junak govori iznimno sažeto, najčešći odgovor mu je kratko "okej", a na pitanja radije uzvraća protupitanjem.

- István nije rječit i ne želi se riječima predstaviti ni ljudima oko sebe ni čitateljima, jer je duboko ukorijenjen u tjelesnost. On nije intelektualac niti je sklon dubokom promišljanju, nego se jednostavno oblikovao sam od sebe dok sam pisao knjigu - ističe Szalay.

Szalay je rođen u Montrealu, odrastao je u Londonu, a danas živi u Beču. Zbog takvog životnog puta često je imao osjećaj da nigdje potpuno ne pripada, pa mu je želja bila stvoriti lik koji također živi između različitih svjetova. Domaća publika već ga je imala priliku upoznati, preko romana "Sve što muško jest", koji je 2016. bio u užem izboru za nagradu Booker.

Hrvatsko izdanje romana objavio je Sandorf u prijevodu Hane Samaržije, a knjiga je dosad prevedena na 30 jezika. Na predstavljanju na Interliberu moderator Ivan Sršen istaknuo je da Szalay u "Tijelu" gradi prepoznatljiv minimalistički stil, reducirajući jezik kako bi pojačao slike i dočarao unutarnja stanja likova.

Roman prati Istvána kroz različita iskustva, od vojske do londonskog svijeta bogatstva, dok se suočava s težnjama za ljubavlju, intimnošću, statusom i novcem. Bitne teme romana su odnos prema sudbini i tijelu. Tjelesnost je polazište romana, ali ne i njegova jedina dimenzija, knjiga je i emocionalna i intelektualna, a za Szalaya ima i duhovnu dimenziju.

Govorio je i o sudbini, koju je nemoguće izbjeći te rekao da seks nije samo usputno zadovoljstvo te da seksualno iskustvo, želja ili odbojnost mogu bitno usmjeriti nečiji život. Taj je aspekt nastojao uključiti u prikaz Istvánova života. Osvrnuo se i na svoju perspektivu osobe koja ima iskustvo života i u zapadnoj i u istočnoj Europi.