Znanstvenici blizu otkrića točne lokacije slavne bitke
Arheološki muzej Osijek: izložba "Mohács500" i međunarodni okrugli stol o novim arheološkim nalazima s bojišta
Zašto je Mohačka bitka, koja se dogodila prije 500 godina, 1526. godine, i danas važna te zašto o njoj trebamo i moramo razgovarati? Odgovor na to pitanje dalo je događanje održano u Arheološkom muzeju Osijek, izložba "Mohács500" i međunarodni okrugli stol o novim arheološkim nalazima s bojišta, uz sudjelovanje stručnjaka iz Hrvatske i Mađarske.
- Nositelj projekta je Muzej Janus Pannonius iz Pečuha, Arheološki muzej Osijek suradnik je na projektu. Događanje u Osijeku posvećeno je 500. obljetnici Mohačke bitke, a stručnjaci iz Hrvatske i Mađarske predstavljaju najnovije rezultate arheoloških istraživanja - pojasnila je Danimirka Ivanušec, viša kustosica Arheološkog muzeja Osijek, koja je sudjelovala u ovom interdisciplinarnom projektu.
U sklopu događanja otvorena je putujuća izložba "Mohács500", koja, rečeno je na otvorenju, kroz osam dvojezičnih panela predstavlja najnovije znanstvene rezultate istraživanja, uključujući antropološke spoznaje dobivene istraživanjem masovnih grobnica. Izložba uključuje i digitalne sadržaje dostupne putem QR kodova, među kojima su stručni podcasti i multimedijski materijali. Izložbu koordinira mađarski Nacionalni institut za baštinu, a njezin je kustos István Kovács, povjesničar i savjetnik ravnatelja. Izložba će biti postavljena u Arheološkom muzeju Osijek do 2. studenoga.
Središnji dio programa činio je međunarodni okrugli stol "Mohács Battlefield Site Research – Results and Conclusions". Mađarski stručnjaci otkrili su da im je cilj utvrditi točnu lokaciju na kojoj se bitka prije pet stoljeća odigrala, a pritom su pregledali 26 četvornih kilometara područja.
Na okruglom stolu istaknuto je da je Mohačka bitka iz 1526. godine jedan od prijelomnih događaja srednjoeuropske povijesti. Podsjetimo, ugarsko-hrvatske snage predvodio je kralj Ludovik II. Jagelović, a osmansku vojsku sultan Sulejman Veličanstveni. Bitka je završila pobjedom Osmanlija.
Pet stoljeća poslije suvremena arheološka i multidisciplinarna istraživanja donose nove spoznaje o samoj bitki te pridonose boljem razumijevanju njezina povijesnog konteksta.
- Istražujemo veliko područje jer smo morali identificirati područja koja su povezana s bitkom, no neka smo morali isključiti. Naime, u posljednjih stotinu godina bilo je mnogo rekonstrukcija, no one se dosta razlikuju. Ono što je svima zajedničko jest da se bitka odigrala u južnom dijelu Mohača, no sve teorije bazirane su na literarnim izvorima iz 16. stoljeća, a mi smo svemu željeli dodati fizički realitet. Glavni zadatak bio je usporediti nalaze na terenu s literarnim izvorima - rekao je Gábor Bertók, ravnatelj Muzeja Janus Pannonius iz Pečuha.
Dodao je kako je prilično siguran da je područje koje su istraživali uistinu prava lokacija bitke, iako postoje još neka pitanja na koja traže odgovor.
- Na primjer, u središtu lokacije za koju smatramo da se tamo odigrala bitka nalazi se srednjovjekovno selo. Glavni izvor za tu teoriju je Stjepan Brodarić, koji je u njoj i sudjelovao, koji spominje to selo, opisuje okoliš i mi na lokaciji imamo mnoge elemente koje on spominje, poput brda koje okružuju bojište i brojne druge elemente. No problem je što je to selo nosilo drugi naziv, a ne onaj koji on spominje. Naziv koji je on zapisao nosilo je susjedno naselje. Smatram da je Brodarić pogriješio i zapisao krivi naziv naselja, odnosno da je pomiješao ta dva sela. To drugo selo je današnji Udvar, no tamo se ništa ne poklapa s opisom krajolika koji je Brodarić dao kao lokaciju bitke. Tako da bi trebalo i tamo provesti arheološka iskapanja i ako se ne pronađu dokazi o odvijanju bitke na tom prostoru mislim da sa sigurnošću možemo zaključiti da je naša lokacija točna - zaključio je Bertók.
U istraživanjima, uz mađarske kolege i kolegicu Ivanušec iz Osijeka, sudjelovao je i Antonio Lovrinčević, kustos u Arheološkom muzeju u Zadru. "Bilo je zanimljivo, ali izazovno i specifično, jer istražujemo jednu bitku. No pronašli smo brojne nalaze iz različitih povijesnih razdoblja, naime samo deset posto nalaza pripada Mohačkoj bitci, a ostalo su nalazi od prapovijesti do modernih vremena", rekao je Lovrinčević.
U uvodnom dijelu programa sudionicima i publici obratili su se Tomislav Hršak, ravnatelj Arheološkog muzeja Osijek, János Magdó, generalni konzul Mađarske u Osijeku te Gábor Bertók, ravnatelj Muzeja Janus Pannonius u Pečuhu.
