POPOVAC

Tim arheologa iz Arheološkog muzeja Osijek pod vodstvom višeg kustosa dr. sc. Igora Vukmanića uspješno je priveo kraju rad na terenu u Popovcu, saznajemo.
Nakon što su krajem 2025. godine završili na iskopavanju rimske utvrde iz 4. stoljeća, sada su bili aktivni na mjestu žitnice, gdje su naišli na riznicu baranjskih zagonetki u kojoj su Rimljani pohranjivali hranu i piće. Ispred samog objekta kasnije je izgrađen i prilaz koji je nosilo nekoliko kamenih stubova, navode iz Muzeja.
Iako se Popovac može smjestiti u Dioklecijanovo doba ili ono njegovih nasljednika, namjena je kasnorimskih lokacija iz 4. stoljeća još uvijek stvar rasprava. Tako ih mnogi smatraju utvrdama, gradovima, vilama ili palačama, dok neki drže kako su one ipak bile logističke baze koje su se koristile za slanje potrepština vojno-administrativnom osoblju u drugim pograničnim fortifikacijama.
Veće i manje jame u žitnici i pokraj nje datiraju još otprije ili su bile u uporabi nakon što ona više nije bila potrebna.
Već spomenuta arheološka iskopina rimske utvrde iz 4. stoljeća ispod naslaga zemlje otkrila je dio kamenoga (oko 2 metra širokoga) temelja bedema, nešto užu bazu jedne od desetak eksterijerno usmjerenih kula te razne objekte u unutrašnjosti mjesne rimske utvrde.
Drugim riječima, bila je riječ se o ostatcima operativno-logističke baze s početka 4. st., jedne od nekoliko slično utvrđenih građevina podignutih duž istočnoga krila Rimskoga Carstva u srednjem Podunavlju, koja je bila dijelom pograničnoga zaštitno-nadzornog sustava poznatoga pod nazivom limes.
Već tada su arheolozi otkrili da je Popovac tajanstveno mjesto koje i dalje ljubomorno skriva mnoge tajne, a svaki je udarac ašovom postupno otkrivao djelić bogate povijesti te baranjske zagonetke.
Jedino što ostaje vidjeti jest potpuna priča koja će se analizom predmeta sastaviti i pokazati da su Slavonija i Baranja oduvijek bila mjesta puna vrijednih nalaza.