Restaurirana antička ploča i putujuća izložba
Ne zna se gdje se točno nalazila sinagoga kojoj je ovaj natpis pripadao
U sklopu programa Mjeseca židovske kulture u Arheološkom muzeju Osijek predstavljena je restaurirana antička ploča iz rimske Murse te je u istom prostoru otvorena i putujuća izložba “Židovska populacija u Hrvatskoj prije, za vrijeme i nakon Holokausta”, autorice dr. sc. Melite Švob.
Sedmi redak
Kamena ploča pronađena oko 1930. na području Donjega grada, uz obalu Drave, koja prema imenima rimskih careva na natpisu datira iz 2. ili 3. stoljeća vrijedan je spomenik koji nam donosi iznimno zanimljiv trag o židovskoj zajednici na prostoru današnjeg Osijeka. Projekt restauriranja trebao je predstaviti viši kustos Arheološkog muzeja Osijek, dr. sc. Igor Vukmanić, kojega je, zbog spriječenosti obiteljskim razlozima, zamijenio ravnatelj Arheološkog muzeja Osijek Tomislav Hršak navodeći da je, prema svemu danas poznatom, kamena ploča s natpisom pripadala tamošnjoj sinagogi.
- Četiri ulomka ove ploče pronađena su prije 1956. godine na nepoznatom mjestu u osječkom Donjem gradu. Na njima su sačuvani dijelovi latinskog natpisa, a njegovo najvažnije svjedočanstvo nalazi se u sedmom retku, gdje je očuvan završetak riječi proseuhe. Radi se o grčkom nazivu za molitvu, odnosno za prostor ili građevinu u kojoj su se okupljali Židovi, a koji je osobito čest u židovskoj dijaspori istočnog Sredozemlja - kazao je Hršak objasnivši kako je u ovom natpisu proseuhe uporabljena kao arhaičan naziv za sinagogu.
Natpis nam govori da je sinagoga u Mursi početkom 3. stoljeća temeljito obnovljena, a obnovu je o vlastitom trošku poduzeo čovjek čije je ime, prema rekonstrukciji Igora Vukmanića i Petera Kovacsa, glasilo Sextus Valerius Iucundus, predstojnik židovske zajednice.
Na ploči se može pročitati: “Vječnome Bogu, carevima cezaru Luciju Septimiju Severu Pertinaksu, i augustu Marku Aureliju Antoninu Piju, i Luciju Septimiju Geti, najplemenitijem cezaru i Juliji Augusti, majci kastra. Sextus Valerius Iucundus, predstojnik proseuhe Židova, koja je od starosti bila trošna, o svome ju je trošku iz temelja obnovio.”
Osim riječi proseuhe, spominje se Deo Aeterno - Vječnome Bogu, a govori se i o predstojniku Židova. Upravo je Deo Aeterno u dosadašnjim objavama bilo zanemareno iako je bilo jedno od ključnih obilježja natpisa. Natpis nosi i trag dramatičnih političkih promjena Rimskoga Carstva. Godine 211. nakon smrti cara Septimija Severa, po nalogu njegova sina Karakale, izbrisan je spomen njegova brata Gete – provedena je tzv. damnatio memoriae što je i danas vidljivo na ploči. U rekonstrukciji je ime Gete prikazano bojom, a ne klesanjem kako bi se jasno razlikovalo ono što je izvorno sačuvano od onoga što je rekonstruirano.
Sama ploča bila je monumentalnih dimenzija, približno dva metra dužine i oko metar visine, a izvorno je težila oko 800 kilograma. Takav spomenik najvjerojatnije je bio ugrađen u pročelje sinagoge ili postavljen iznad njezina ulaza. Petrološka analiza pokazuje da je kamen u Mursu dopremljen Dravom iz slovenskoga Pohorja. Zanimljivo je i to da je tekst u prvih pet redaka, u kojima se spominje rimska carska obitelj, jasno odvojen od posljednjih pet redaka. U njima se govori o obnovi proseuha, što možda odražava dolazak nove skupine vjernika i istodobno pokazuje njihov vlastiti i jasno izraženi vjerski identitet. Prema tumačenjima stručnjaka, još se uvijek danas ne zna gdje se točno nalazila sinagoga kojoj je ovaj natpis pripadao. Naime, sinagoga u Mursi još nije arheološki identificirana, no zna se, međutim, da su se sinagoge u vrijeme dinastije Severa mogle nalaziti uz rijeku, unutar ili izvan gradskih zidina, pa čak i na najvišim položajima u gradu. Ploča je danas ponovno sastavljena od četiri izvorna ulomka, rekonstruirani dijelovi izrađeni su na metalnoj mreži u gipsu, a oštećeni dijelovi nadograđeni su na temelju arhivske fotodokumentacije. Cjelina je učvršćena inoks klinovima i postavljena u okvir od inoksa. Tako su jasno razdvojeni izvorni dijelovi od rekonstruiranih.
- Ova ploča danas ponovno omogućuje da, nakon gotovo dvije tisuće godina, čujemo glas jedne zajednice koja je bila sastavni dio života rimske Murse - zaključne su riječi višeg kustosa Vukmanića koje je prenio ravnatelj AMO-a Hršak.
Nakon predstavljanja restaurirane kamene ploče otvorena je i putujuća izložba “Židovska populacija u Hrvatskoj prije, za vrijeme i nakon Holokausta”, autorice dr. sc. Melite Švob koju je predstavila kći pokojne autorice izv. prof. dr. sc. Dubravka Švob Štrac.
- Na ukupno devet plakata putujuće izložbe nalaze se prikazana tri razdoblja vezana uz židovsku populaciju u Hrvatskoj. Prvi dio izložbe odnosi se na židovsku populaciju u Hrvatskoj prije 2. svjetskog rata i Holokausta te donosi podatke i vrijedne fotografije o naseljavanju Židova u Hrvatsku, životu zajednice i obitelji, sinagogama, školama, športskim društvima, organizacijama mladih i žena, domu za starije… Drugi dio izložbe prikazuje židovsku populaciju u Hrvatskoj za vrijeme Holokausta, od uvođenja rasnih zakona, postupnog gubitka prava i imovine Židova, do njihovih progona i deportacija u logore s naglaskom na humanitarni rad Židovske zajednice, solidarnost i pokret otpora u tim teškim vremenima 2. svjetskog rata, golemim žrtvama i malobrojnim preživjelima Holokausta, iseljavanju Židova u Izrael, obnovi nekih židovskih općina u RH, vraćanju tradicije i brojnim aktivnostima - objasnila je Švob Štrac.
Vrijedni sadržaji
Prema njezinim riječima izložbu je organizirao istraživački i dokumentacijski centar CENDO, a najvećim dijelom ju je zamislila i organizirala dugogodišnja predsjednica, dr. sc. Melita Švob.
- Zahvalnost za organizaciju izložbe dugujemo svim židovskim općinama u Hrvatskoj, a zahvaljujemo i organizaciji Claims Conference i savjetu za nacionalne manjine RH na kontinuiranoj potpori kao i svim suradnicima na projektu, Hani Junker, Andrei Cvetković, Ani Hermanović kao i dugogodišnjem suradniku Siniši Jurici te Nives Beissmann na pozivu i organizaciji izložbe u okviru Mjeseca židovske kulture 2026. - poručila je Švob Štrac izrazivši nadu da je izložba zanimljiva i poučna te da će postići cilj koji je bio i životna misija dr. sc. Melite Švob, a to je očuvanje sjećanja na žrtve Holokausta i židovsku baštinu te promicanje obrazovanja budućih generacija o Holokaustu u Hrvatskoj.
Predstavljanju ovih dvaju iznimno vrijednih kulturno-povijesnih sadržaja nazočila je i Karin Ratković, dugogodišnja potpredsjednica Židovske općine Osijek, izrazivši zadovoljstvo da ovaj događaj spaja drevnu Mursu i više od dvije tisuće godina života i djelovanja židovske zajednice na ovim našim prostorima, čemu je i predstavljena ploča primjer.
- Zadovoljstvo mi je da vidimo i izložbu koja govori o životu i nažalost stradanju, ali i obnovi židovske zajednice na našim prostorima - poručila je Ratković, zahvalivši svima koji čuvaju tradiciju židovske zajednice.
U glazbenom dijelu programa nastupio je Šimun Kečkeš, učenik OŠ “Mladost” Osijek, otpjevavši pjesmu “Hallelujah” u verziji Alexandre Burke, koju je originalno napisao Leonard Cohen i koja je postala veliki božićni hit. Šimun pohađa popularnu glazbenu školu Batorek, član je dječjeg zbora HPD-a Lipa, i kako kaže pjeva od rođenja, a profesionalno posljednjih pet godina.
