Izložba 29. slavonskog biennala pod nazivom "Institut nevidljivog - prostori percepcije" službeno je otvorena u osječkom Kulturnom centru. Riječ je o skupnoj, žiriranoj izložbi 46 izabranih autora te umjetničkih suradnja na kojoj se predstavlja suvremena vizualna umjetnost. Izložba je postavljena na više lokacija u centru Osijeka - Kulturni centar, Gradske galerije Waldinger te zamjenski izlagački prostor Muzeja likovnih umjetnosti u Kapucinskoj ulici br. 36. te ostaje otvorena za javnost do kraja veljače 2025. godine.

Izazov umjetnicima

- Iznimno mi je drago da smo večeras na 29. izdanju Slavonskog biennala koje se organizira nekad u Galeriji, a danas u Muzeju likovnih umjetnosti tamo još od 1968. godine. Svi ovi brojevi govore s jedne strane o tradiciji, a s druge strane uistinu sam impresioniran brojem ljudi, pa i umjetnika koji sudjeluju na izložbi, a to govori i o kvaliteti same izložbe. Posebno je ova godina važna jer se događa u ozračju stote obljetnice od rođenja našeg osječkog umjetnika Julija Knifera, a isto tako i 70. godine od osnutka Galerije, odnosno Muzeja likovnih umjetnosti. Mi u gradu Osijeku želimo biti i vidljivi, što se tiče kulture, i percipirani, stoga ulažemo u infrastrukturu. Znate svi da odnedavno imamo novu, najljepšu koncertnu dvoranu "Franjo Krežma" te da je u tijeku i obnova Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića, a u pripremi je i obnova HNK-a. Pripremamo sve kako bi duša ove izložbe imala svoje adekvatno mjesto za izlaganje. Ova je izložba od velikog značenja za grad Osijek i govori o važnosti suvremenog stvaralaštva i kulture - ističe Tihomir Florijančić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka.

Umjetnička djela birana su na temelju izbora Ocjenjivačkog suda u sastavu: Janka Vukmir, predsjednica, Ana Knifer, Matej Knežević, Dalibor Prančević i Valentina Radoš, kustosica izložbe naslovljene "Institut nevidljivog - prostori percepcije". Za 29. izdanje Slavonskog biennala Ocjenjivački sud primio je ukupno 228 radova na natječaj iz više od 30 država svijeta.

- Htjeli smo postaviti izazov umjetnicima da vidimo kako oni dišu kad im se postavi pitanje što zapravo za njih znači sloboda, stvaranje i biti umjetnik u okruženju koje nije uvijek toplo i gostoljubivo. To je jedna prava borba za život i opstanak da bi uspjeli stvoriti i stvarati dalje. Unatrag nekoliko izdanja Slavonskog biennala mi smo odlučili postaviti Slavoniju i Osijek kao svjetsku arenu za suvremenu umjetnost. Ono što je nekad bilo izloženo za Slavonce, odlučili smo okrenuti perspektivu i pozvati goste u naš Osijek, i to označuje međunarodna izložba. Ona već nekoliko godina znači da svake godine imamo prijava iz više od 30 država. Ove godine pokrivamo zaista sve medije i tehnike, od klasičnih pa do najsuvremenijih, od performansa do videa, filma te konceptualnih i slikarskih pa i skulptura. Izložba je jako raznovrsna i interesantna, vjerujem da će probuditi bezbroj misli i ideja, to je ono što smatramo jednom uspješnom pričom - naglašava Valentina Radoš, viša kustosica Muzeja likovnih umjetnosti.

Grad središte

Ravnatelj Muzeja likovnih umjetnosti Eduard Hudolin nada se da će zamjenski prostor Muzeja inspirirati otvaranje novih kulturno-umjetničkih središta. "Iznenađeni smo, ne brojem izlagača ili zastupljenih država, jer to već imamo u prethodnim biennalima, nego samim konceptom i ozbiljnošću. Imamo zamjenski prostorčić, jako simpatičan, nasred Kapucinske ulice, što je jako lijepa lokacija. To nam je baš super. Osijeku treba bar tri takva prostora koja će brzo vrtjeti manje projekte. Mi sad s Akademije imamo puno mladih umjetnika koji traže svoj prostor, ali ne mogu svi doći na red u onu našu zgradu Muzeja. Mi možemo odraditi toliko izložba godišnje koliko možemo i onda ljudi čekaju godinama na red. Nadam se da ćemo uspjeti u gradu postići da to tako i bude - ističe Hudolin.

Svečanom otvorenju nazočile su državna tajnica Ministarstva kulture i medija Dražena Vrselja te saborska zastupnica Nataša Tramišak.

- Međunarodna žirirana izložba doista je velika stvar za grad Osijek. Vidimo ove godine po velikoj posjećenosti izložbe koliko je ona važna, koliko se prati likovna umjetnost i koliko Muzej likovnih umjetnosti kroz sve godine svog rada i postojanja pridonosi razvoju umjetnosti i zadržava ju na ovim prostorima. Ono što je važno istaknuti je da od velikog broja pristiglih radova, kako smo imali prilike čuti, ovdje su doista prisutni umjetnici iz svih dijelova svijeta i Republike Hrvatske, ne samo naši Osječani. To zapravo pozicionira Osijek kao, što volimo reći da je umjetničko-kulturni grad, jedan grad središte. Vidimo da se Osijek doista razvija u tom smjeru. Sve ove naše institucije u kulturi tome pridonose, i Kulturni centar Osijek doista daje svoj doprinos. Lijepo je vidjeti da institucije podržavaju jedne druge. Zgrada Muzeja likovnih umjetnosti u energetskoj je obnovi, znamo da je ovo razdoblje kada imaju izazov nastaviti sa svojim radom i doista se veselimo da će se nakon obnove Muzeja nastaviti sa svim onim izložbama na kojima vrijedno rade - kazala je Tramišak.

Koncept vremena

Priznanja 29. slavonskog biennala dobili su Božena Končić Badurina za rad "Cvijeće za Mariju Vinski", Josip Pratnemer za "Špijunku", Nika Mihaljević za "Anti ambijent ceremonijalnih cigareta" te Krunoslav Stipešević za "Crtež iz glave". Nagradu Ex Aequo osvojili su Pasko Burđelez za djelo "Bez imena", Ivan Gundić za "Korištenje redovnog godišnjeg odmora" te Viktor Popović za "Bez naziva (arhiv Muzeja likovnih umjetnosti)". Nagrada "Vlastimir Kusik" pripala je Igoru Rufu za rad "Bernardi u mirovini", a Grand Prix osvojila je Neli Ružić s videoinstalacijom "Disati zajedno (mjerenje kozmosa)".

- Jako sam iznenađena i zahvalna za nagradu. Puno mi znači baš zbog toga što je ovo izvanredna manifestacija suvremene umjetnosti koja svake godine raste uz veliku pažnju kustosice Valentine Radoš i ostalih sudionika. Moj rad je nastao 2021., a 2023. je dobio zvuk. Radi se o korespiraciji 60-ak ljudi koje smo snimali kako ostavljaju topli dah na staklu. Taj dah pomalo nestaje, video se na pet kanala ponavlja, a na svakom je po pet ili šest dahova. Riječ je o jednoj vrsti zajedništva, sporosti ljudskog vremena spram oluje brzine vremena u kojoj živimo. Inače se bavim konceptom vremena, pa tako i u ovom radu stavljam u odnos ljudsko i duboko vrijeme koje se pojavljuje kada prašina koja pada na staklo radi neke vrste zviježđa. Usporavanje i mjera vremena koje imamo kao ljudi ovdje su prikazani u odnosu prema digitalnom kapitalizmu - objašnjava Neli Ružić. n