U svečanom foajeu HNK-a u Osijeku održan je okrugli stol uoči prve dramske premijere 118. kazališne sezone. Tema okruglog stola bila je drama Fabijana Šovagovića "Sokol ga nije volio", jedno od najvažnijih djela hrvatske dramske književnosti, koje je 1988. doživjelo i ekranizaciju u režiji Branka Schmidta.

Novi je to projekt koji svi jedva čekamo jer se nakon više od 41 godine na scenu osječkoga HNK-a, kao koprodukcija s GDK-om Gavella, 8. studenoga vraća drama koja progovara o ratnim traumama i sudbini malog čovjeka u vihoru povijesnih događaja. Na okruglom su stolu sudjelovali kazališni i književni stručnjaci, redatelj i glumci koji su radili na interpretaciji djela.

Talent i strast

- Znamo svi da rat stvara pepeo, ali iz pepela nikne novi život. U prividu mira i mogućnosti žar mržnje, sumnje i pohlepe uvijek negdje tinja, te uz vjetar i podršku drugih prerasta u požar. I danas smo svjedoci takvih požara, a isto se dogodilo i prije 80 godina na ovim područjima, kada su vojske odijevale mladiće u uniforme uvjeravajući ih da je to za njihovo dobro. Nakon 41 godinu HNK postavlja "Sokol ga nije volio", divno je vidjeti od obitelji Šovagović da su dio autorskog i glumačkog tima, i to upravo u sklopu ovosezonske premijere - rekao je ravnatelj Drame HNK-a u Osijeku i glumac, Duško Modrinić.

GOJKO MITIĆ

Drama je to velikoga Fabijana Šovagovića - jednoga od najvažnijih i najomiljenijih glumaca u povijesti hrvatskoga glumišta, kako zbog neospornoga talenta i strasti za glumu tako i zbog utjecaja na generacije glumaca i gledatelja. Šovagovićeva se umjetnička ostavština nastavlja kroz sljedeću generaciju, jer je njegova kći Anja uspješna i nagrađivana kazališna i filmska glumica te spisateljica, a tri godine mlađi Filip također je uspješan glumac, scenarist i redatelj. Upravo Filip potpisuje režiju najnovije premijere, a Anja dramaturgiju te je oboje u podjeli.

- Jako je zanimljiva činjenica da je to drama prema istinitom događaju. Korekcije fikcije i fabularnosti ima, ali nismo otišli daleko od izvornog predloška. Anja je sačuvala sve očeve dokumente, bavila se njegovim nasljeđem. Ovdje se radi o težnji malog čovjeka, nebitno je li intelektualac ili poljoprivrednik, da ima neko autonomno mišljenje o okolnostima u kojima živi. Malo je takvih ljudi, prije ćete sresti neka uniformirana mišljenja. Svi se mi bojimo nešto reći i znamo koje je mišljenje politički korektno. "Sokol ga nije volio" drama je o liku koji pokušava pronaći svoje "ja" između svih tih ideoloških mišljenja. Što će danas nama značiti ta drama, treba pogledati otvorena srca, kao na život koji više ne postoji. To nam je bio motiv da napravimo predstavu - ističe redatelj i glumac Filip Šovagović.

Prvu verziju drame Fabijan Šovagović pisao je rukom, i to - krasopisom. Vječno fascinirana očevim umjetničkim pothvatima, Anja Šovagović Despot ponudila se pretipkati ga na pisaćem stroju jer je kao srednjoškolka učila daktilografiju. Otac je pristao, a kći je tako postala dio užeg kruga koji je prvi vidio remek-djelo u nastajanju.

- Tek sam poslije, kada sam igrala dramu, shvatila što točno u njoj piše. Bila sam iznimno znatiželjna i sve događaje o kojima tata nije govorio pročitala sam u drami. Vjerojatno je njemu trebalo da izbaci taj emotivni, ratni i društveni grč iz sebe. On je ostao s četvero braće i sestara bez oca i majke sa samo devet godina, odgojio ih je i othranio stric. On je glavni junak drame, tako da me iste emocije koje su me tad obuzimale obuzimaju i danas. I danas otkrivamo nove stvari koje su upisane u očev tekst. Iščitavala sam brojna njegova djela i dnevnike, u arhivi je bilo zaista puno materijala. On je bio jako precizan čovjek, veliki radoholičar i perfekcionist, a osmislio je i nekoliko verzija za scenarij. Emocije se tu ne trebaju odglumiti, one su jednostavno upisane u tekst. Nije čak ni riječ o patrijarhalnom djelu iako je vrijeme radnje Drugi svjetski rat, tu su zaista snažne ženske uloge. Kada smo počeli raditi, bilo je strašno puno veselja, ali i treme. Međutim, sad kada vidimo da je predstava u sigurnim rukama Ivana Ćaćića, Sandre Lončarić, Miroslava Čabraje i svih divnih glumaca koji sudjeluju, čovjek se osjeća sigurnije i mirnije. Ansambl je sjajan, veliko hvala HNK-u što je stavio "Sokola" na svoj repertoar - naglašava Anja Šovagović Despot.

U glavnoj ulozi supruge Staže, pronašla se nacionalna dramska prvakinja Sandra Lončarić, kaže da je lik ujedno i predstavnik hrabrih žena rata.

- Prije predstave Filip mi rekao da Stažu moram odraditi kao jednu snažnu ženu, no za mene je svaka koja je preživjela rat i stradanja svojih najmilijih heroina. Sokol je komad koji govori o majkama koje su izgubile svoje sinove i pronašle snagu da nastave život. Ja zaista svaki dan na probama proživljavam njihove sudbine i baš je emotivno teško, ali, opet, probe su prekrasne. Gledatelji, prije svega, mogu očekivati emocije, mislim da će to biti glavni adut naše predstave. Ovim putem izražavam zadovoljstvo što radimo koprodukcije jer je nama glumcima u ansamblu jako drago kada dođe nova energija. Jako se radujem što će naša publika vidjeti i druga lica na sceni osim nas domaćih - dodaje Lončarić.

GOJKO MITIĆ

Drugu glavu ulogu utjelovio je prvak Drame HNK-a Ivan Ćaćić kao seljak i glava obitelji, Šima. Ovogodišnji dobitnik nagrade "Fabijan Šovagović" za najboljeg glumca priznaje da je velika odgovornost odati počast omiljenom umjetniku.

Uloga pravednika

- Jako sam sretan što su Filip i Anja baš mene vidjeli u ulozi pravednika, puno mi znači ovo djelo jer sam odrastao na selu i u manjim gradovima, tako da poznajem i osjećam taj mentalitet. Tekst je stvarno genijalan, Fabijan je, po meni, bio naš najbolji glumac. Ako sam si želio neku nagradu, onda je to bila ta - u njegovo ime. Uloga je zahtijevna, a samim time i odlična. Pozornicu dijelim s više od 20 sudionika, tako da moram biti onaj koji vuče osnovni ritam predstave da bi drugi mogli solirati i zasjati. Velika je to odgovornost, ali i čast. I danas se ništa nije promijenilo, ratova nije nestalo, a ljudi i dalje stradaju. U fokusu je uvijek bila obitelj, ljubav, poštenje i pokušati preživjeti. Šima pokušava zaštiti svog sina i obitelj, povlači ga iz jedne pa druge vojske, mijenja strane, pa ga odluči čuvati na tavanu dok ga nije prisiljen poslati u rat. Kako će završiti, nije isto kao u filmu, pa dođite i pogledajte. Po meni je dramsko djelo puno jače i katarzaničnije - naglašava Ćaćić.

Germanistica i izv. prof. dr. sc. Sonja Novak s Filozofskog fakulteta podijelila je svoje stručno mišljenje o važnosti ovoga djela istaknuvši njegovu visoku kvalitetu i vrijednost za domaću, ali i nacionalnu književnost.

- Dugo je ovaj dramski tekst čekao na ponovno oživljavanje što je zapravo prava šteta. Tekst je odličan, pokriva kompleks vrlo aktualnih tema, ne radi se samo o poratnom i ratnom periodu nego i o borbi malog čovjeka protiv sila koje neminovno utječu na njegov život te prikazuje njegovo stradanje. Nazvala bih ju klasičnom tragedijom jer evocira i tragičan kraj protagonista. Svi smo mi nekoliko puta imali iskustvo rata, no drama govori da se ne smijemo prestati boriti. Bit će zanimljivo vidjeti kako obitelj Šovagović vidi to njegovo djelo s obzirom na to da je to on unutar dramskog teksta. Fabijan Šovagović nije bio samo glumac, sa "Sokolom" se svrstava među najznačajnije hrvatske dramatičare - zaključuje Novak. n