DAOS; Digitalizirana izložba “Knifer i Osijek”
Osam životnih cjelina svjetski poznatog umjetnika otkriva fragmente stvaralaštva
U sklopu Osječkog ljeta kulture, u Državnom arhivu u Osijeku predstavljen je digitalni katalog izložbe "Knifer i Osijek". Riječ je o dokumentarnoj izložbi otvorenoj u travnju u povodu 100. obljetnice rođenja svjetski poznatog umjetnika.
Dio projekta
Digitaliziranu izložbu dostupnu na domeni "dao.hr" predstavila je viša kustosica Muzeja likovnih umjetnosti Valentina Radoš i ravnatelj Državnog arhiva Dražen Kušen, a bila je prisutna i Ivana Sudić, pročelnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.
- Dobrotom Ane Knifer, kćeri Julija Knifera, nevelika dokumentarna ostavština obitelji Knifer postala je osnova ove izložbe, a digitalizirana ostavština Knifer sada postaje dio digitalnog fundusa Državnog arhiva. Radi se o fotografijama, obiteljskim i osobnim zapisima te Kniferovim ranim dječačkim i mladenačkim likovnim potezima. Ta je ostavština u ovoj izložbi dopunjena zapisima iz Državnog arhiva i dokumentarnim materijalima Muzeja likovnih umjetnosti. Sve to čini meandar od slika i riječi, meandar pamćenja koji povezuje Knifera i njegov i naš Osijek - rekao je u predgovoru autor izložbe i deplijana, Dražen Kušen.
Izložba je od početka zamišljena kao dio zajedničkog projekta Državnoga arhiva u Osijeku i Muzeja likovnih umjetnosti, uz sudjelovanje i doprinos Kniferove kćeri Ane Knifer i najboljeg hrvatskog poznavatelja Kniferove umjetnosti, prof. dr. sc. Zvonka Makovića te drugih renomiranih poznavatelja Knifera i njegova djela.
Izložbu su, kaže Kušen, napravili kako bi je približili onima koju ju ne mogu osobno posjetiti u Državnom arhivu, a koja ostaje otvorena do kraja rujna. Digitalna izložba podijeljena je u osam cjelina prema Kniferovu životu; Kniferovi i Vidokovići, Djetinjstvo, grad, ljevaonica, Školovanje u Osijeku, Nogomet, nogomet…, U potrazi za umjetnošću, Ponovo u Osijeku, Osijek Kniferu - hommage i Knifer poslije Osijeka.
Cjeline sadrže dječje i mladenačke fotografije Julija i njegove obitelji, njegove majke u mladosti, mladiće na bojištu, a tu su čak i očevi zapisi u majčin spomenar prije njihova vjenčanja. Od kupanja na Dravi pa sve do velike ljubavi prema nogometu i nastanka meandra, segmenti Kniferova života sada su zauvijek zabilježeni u digitalnom obliku.
Stalni interes
- Iako za svog života nije bio prihvaćen u umjetničkoj zajednici, Knifer je bio umjetnik ne nacionalnih, nego međunarodnih razmjera, što dokazuje stalni interes za njega u inozemstvu. Crtanje ga je pratilo kroz cijeli život, no čak se i u dječjim radovima, skicama likova iz lektira, može vidjeti nekakvo promišljanje. Profesor Đuro Tiljak na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti bio je Kniferova prva veza s ruskom avangardom koja će ga poslije zauvijek obilježiti. Poznat po meandru, Knifer je govorio da je cilj njegove umjetnosti doći od vidljive stvarnosti u onu manje vidljivu stvarnost. Istiskivanjem svjetlosti iz plohe do savršene crnine htio je postići plošnost slike, a slikajući izmjenjujuća crna i bijela polja u obliku meandra, stvarao je zapravo antisliku koja ne sadrži ništa. Za svoju umjetnost govorio je da nije znak, estetika ili ukras nego proces, ulazeći tako u neki vlastiti, unutarnji svijet - objašnjava Valentina Radoš.
