epa11687566 Cars on a transport train parked around ICO International Car Operators inlet terminals at the port in Zeebrugge, Belgium, 27 October 2024, as EU tariffs on Chinese electric vehicles come into force. The ICO is a global market leader at the port, handling and storing roll-on/roll-off cargo on its various deep-sea terminals. EPA/OLIVIER MATTHYS
EPA
5.11.2024., 07:05
Velika kriza

Autoindustrija Europe pod ofenzivom Kineza

U problemu su europski proizvođači vozila srednje klase, a premium klasa još uvijek ne mora brinuti zbog kineske autokonkurencije

Europski proizvođači vozila srednje klase strepe pred najezdom kineske konkurencije, stvari ne stoje dobro za Europu, a mogle bi biti još gore usprkos tome što se balon elektrifikacije ispuhao. Kinezi naviru u raznim segmentima, a iz sadašnje perspektive budućnost pojedinih europskih proizvođača izgleda vrlo upitnom, smatraju stručnjaci.

Europska autokonfekcija gubi dah pred naletom kineske, odnosno istočnjačke, čak i u Hrvatskoj. Od početka godine do kraja rujna kineski MG samo je u Hrvatskoj prodao 1027 vozila, a Geely, relativno nov igrač na našoj sceni, 351. Forthing je našao put do 149 hrvatskih kupaca. Samo je u rujnu MG - sljedbenik velike britanske marke koju su Kinezi prilagodili svojim standardima - u Hrvatskoj prodao 167 vozila, a Geely 84. Prodaja Forthinga stala je na 27 primjeraka.

Malo? Citroen je, primjerice, u istom mjesecu prodao 26, a Fiat 17 automobila. Od početka godine do kraja rujna Fiat je ukupno prodao 538 vozila, Jeep 192. Dovoljno da zazvoni na uzbunu.

Padovi dobiti

MG (Morris Garages) ima sjajnu povijest. Nastao je 1924. godine u jednom britanskom pogonu. Sada je u vlasništvu kineske kompanije SAIC Motor Corporation. Forthing nema takvu povijest, ali također nadire. Razvija se od 2001. unutar Dongfeng Motorsa, jedne od najvećih kineskih autokompanija. Ne biraju se sredstva - neki od modela tog proizvođača drastično su nalik na pojedina europska premium vozila. Kinezi nemaju problema s tim da "preslikaju" što im se sviđa - i izgled i tehnologiju, a na kupcima je da procijene žele li to platiti.

EU CARINE KONTRA KINE I SLUŽBENE

Istraga izvršnog tijela EU-a utvrdila je da proizvođači električnih vozila u Kini imaju nepravednu prednost zbog državnog subvencioniranja, a na štetu europskih proizvođača. Uz postojeću carinsku stopu od 10 posto od četvrtka se uvode dodatne carine u rasponu od 7,8 posto do 35,3 posto. Na vozila američkog proizvođača Tesla proizvedena u Kini dodatna carina bit će 7,8 posto, a za kineske proizvođače BYD, Geely i SAIC 17, 18,8 i 35,3 posto. Dodatna carinska stopa od 35,3 vrijedit će za sve druge proizvođače u Kini koji nisu htjeli surađivati u istrazi, a za tvrtke koje su sudjelovale 20,7 posto. Komisija najavljuje da će paralelno nastaviti raditi s Kinom na pronalaženju alternativnih rješenja kompatibilnih s pravilima WTO-a koja bi bila učinkovita u rješavanju problema utvrđenih istragom.

Geely također snažno grabi posljednjih godina. Tvrtka je osnovana 1986., isprva proizvodeći motocikle i hladnjake, a tek 1997. ušla je u autoindustriju. Godine 2010. kupuje Volvo, a sedam godina poslije Lotus. Sada reže granu europskim proizvođačima automobila sa stoljetnom poviješću.

Geely Coolray

Geely Coolray

Stručnjaci kažu da europska premium klasa nije ugrožena. Mercedes će ostati tražen baš kao i, recimo, BMW, Audi, Porsche i drugi prvorazredni proizvođači. No pri spomenu na europsku autokonfekciju stručnjaci podižu obrve. Nitko ne zna što donosi budućnost, a Europa bi mogla ostati bez nekih proizvođača.

Direktor Stellantisa Carlos Tavares izvijestio je nedavno o padu netodobiti u prvom polugodištu za 48 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Nije isključio ni mogućnost zatvaranja tvornica zbog sve jače kineske konkurencije.

- Ako kineski proizvođači osiguraju deset posto udjela u Europi, to znači 1,5 milijuna automobila. Toliko ih se sastavi u naših sedam tvornica - rekao je šef Stellantisa francuskim poslovnim novinama Les Échos. Objasnio je kako će europski proizvođači pri takvom ritmu kineske konkurencije morati zatvoriti tvornice ili ih prepustiti Kinezima. Nitko ne govori o tome - konstatirao je te dodao kako je zatvaranje granica za kineske proizvode zamka.

Mi suzdržani

Poznato je da su države članice Europske unije početkom listopada potvrdile uvođenje dodatnih carina na uvoz kineskih električnih vozila. Tom će se odlukom carine povećati, no među zemljama se osjetilo znatno nejedinstvo oko odluke: pet zemalja bilo je protiv, 12 suzdržano, a među njima i Hrvatska. Protiv novog postroženja carina na uvoz kineskih vozila bile su Njemačka, Mađarska, Malta, Slovačka i Slovenija, koje zajedno čine 22,65 posto stanovništva EU-a, što nije bilo dovoljno da se prijedlog iz Bruxellesa odbije. Zato bi glasovati protiv morala kvalificirana većina od 15 članica, koje čine 65 posto stanovništva.

MASOVNA OTPUŠTANJA U VOLKSWAGENU

Kao bomba odjeknula je vijest da Volkswagen planira zatvaranje najmanje tri pogona u Njemačkoj i otpuštanje više desetaka tisuća zaposlenih. Uprava Volkswagena odbila je komentirati javne istupe predstavnice radničkog savjeta, ali je priopćila kako se VW nalazi "na prekretnici" i da je situacija "ozbiljna". Volkswagen već neko vrijeme bilježi financijske neuspjehe, prije svega zbog loše prodaje električnih automobila. Stručni mediji navode kako su električni modeli VW-a u usporedbi s kineskom konkurencijom preskupi i zastarjeli. Volkswagen diljem svijeta zapošljava oko 670.000 ljudi, od čega 295.000 u Njemačkoj.

Poznato je da se Njemačka prije glasovanja otvoreno protivila prijedlogu dodatnih carina, a razlog su ponajprije interesi njezine automobilske industrije. Proizvođači Volkswagen i BMW upozorili su prije odluke da bi trgovinske mjere, odnosno kineske protumjere, mogle ugroziti prodaju na njihovu najvećem tržištu.

Njemački ministar financija Christian Lindner upozorio je na opasnost eskalacije trgovinskog sukoba između Kine i EU-a, a uskoro je objavljena i vijest da je Kina uzvratila Europi uvodeći dodatne carine. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova objasnili su kako je odluku da na glasovanju ostane suzdržana Hrvatska donijela nakon konzultacija sa svim dionicima u gospodarstvu i nastojeći pomiriti različite interese.