Američki međuizbori: Trump mobilizira više demokrata protiv sebe nego republikanaca za sebe
Treba li vjerovati anketama: Međuizbori u sjeni rekordno niskog rejtinga predsjednika
Američki birači za nekoliko dana, točnije u utorak, 3. studenoga, izlaze na međuizbore, koji bi mogli utjecati na političke prilike u ostatku drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa. Dosadašnji rezultati anketa za američke međuizbore upozoravaju da će Demokratska stranka odnijeti pobjedu na izborima koji se smatraju presudnim za promjenu političke slike u SAD-u, a posljedično i u svijetu.
Rejting Donalda Trumpa dosegnuo je rekordno nisku razinu, a prema većini anketa očekuje se plavi val ovog studenoga. No, pitaju se mnogi, može li se anketama vjerovati? Politico piše da je ove godine nekoliko izbora, od Michigena preko Wisconsina do Kalifornije, dodatno potkopalo povjerenje građana u ankete. Navode primjer lažirane ankete za gradonačelnika Los Angelesa, koja se proširila nakon što ju je jedna od kandidatkinja reklamirala na društvenim mrežama. Los Angeles Times poslije je izvijestio da je osoba koja stoji iza lažne ankete izjavila kako je to bio dio “kratkoročnog društvenog eksperimenta” kojim se ispipavalo na koji način se rezultati anketa trebaju “širiti kroz ekosustav političkih informacija bez neovisne provjere”.
Dok republikanci i demokrati imaju relativno stabilnu i podjednaku političku bazu, prema Politicu državne i nacionalne ankete pokazuju da su neovisni birači ove godine izrazito negativno nastrojeni prema Republikanskoj stranci, vrlo su kritični prema predsjedniku Trumpu, duboko zabrinuti za gospodarstvo te na svim razinama snažno naginju demokratima.
Riječ je o labilnoj skupini čiji se stavovi mogu mijenjati, možda čak i više puta do fizičkog pristupa izbornom mjestu.
Kad raščlanimo podatke, vidimo da su neovisni birači ove godine najzanimljiviji dio američkog biračkog tijela. Riječ je o manjoj skupini, no u neizvjesnim državama oni su ključan čimbenik za prelazak izbornog praga od 50 %. U Wisconsinu je, primjerice, 45 % onih koji naginju demokratima i 45 % onih koji naginju republikancima, a 10 % je neovisnih. Stranke moraju pridobiti dio tih neovisnih birača kako bi premašile 50 %.
GEOGRAFIJA BIRAČA
Hoće li se takvo raspoloženje zadržati i donijeti prednost demokratima? Ili je tek riječ o otporu prema onima koji su već na vlasti pokušao je za okruglim stolom doznati Politico od vodećih američkih stručnjaka za ispitivanje javnog mnijenja Charlesa Franklina, Christine Matthews i Charlotte Swasey te Seba Wridea, voditelja odjela za ankete u londonskoj tvrtki PF Global, Politicovim partnerom za ispitivanje javnog mnijenja koji provodi ankete u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu. Izdvajamo najzanimljivije dijelove razgovora:
- Sasvim je moguće da ankete nisu posve točne. Ankete se ne izvlače tek tako, “iz šešira”. Istraživačima su na raspolaganju baze povijesnih podataka o tome kako stranka kojoj pripada predsjednik prolazi na međuizborima (“midterm elections”). Ako promatrate samo taj aspekt, čak i bez uzimanja u obzir samih anketa, stranka predsjednika u pravilu gubi zastupnička mjesta. Iznimka su bili jedino međuizbori provedeni neposredno nakon 11. rujna 2001. godine.
Jedna od stvari koja je metodološki provedena u posljednjih deset godina jest prelazak na stratifikaciju u pet velikih geografskih regija poredanih od onih najnaklonjenijih republikancima i Trumpu pa sve do onih najmanje naklonjenih. Dakle, već nekoliko godina postoji znatno veća kontrola nad političkom geografijom pri odabiru uzorka.
KOLEBLJIVI BIRAČI
Primijećen je, recimo, pad podrške republikancima među hispanoameričkim biračima u odnosu prema 2024. godini. Isto vrijedi i za mlade ljude. Također, zabilježen je znatan pad podrške među bijelcima bez visoke stručne spreme. S jedne strane, to se može promatrati kao koalicija koju je Donald Trump okupio 2024. kako bi osigurao svoj ponovni izbor, i u tome svakako ima mnogo istine. No ovdje postoji zajednička priča, zabrinutost ljudi zbog inflacije i troškova života na samom je vrhu popisa najvažnijih pitanja još od proljeća 2022. Upravo je to pitanje ponajprije pridonijelo neuspjehu Bidenove administracije i njezinoj niskoj podršci u javnosti. Uz pitanje imigracije, to je bilo ključno za Trumpov izbor 2024. godine. U međuvremenu se situacija okrenula jer isti ti ekonomski razlozi, odnosno temeljna zabrinutost zbog troškova života, štete republikancima kao i samom predsjedniku.
Kada govorimo o pomacima unutar skupina, često postoji pretpostavka da su te skupine homogene. Posebno u godini međuizbora, birači poput Hispanoamerikanaca nisu više ista ona skupina koja je glasala tijekom predsjedničkih izbora ili na nekim prijašnjim izborima. To nisu čvrsti, nepromjenjivi blokovi, poput evangelika.
Širi trendovi upozoravaju na golemo nezadovoljstvo načinom na koji se upravlja zemljom. U tome egzaktni podaci govore da se država kreće u “pogrešnom smjeru”, da je raspoloženje potrošača loše, zabrinutost oko napretka u ovakvim ekonomskim uvjetima je velika, inflacija je podivljala, a slijedno tome je mogućnost kupnje kuće ili plaćanja zdravstvene skrbi vrlo otežana.
Ta su pitanja već nekoliko izbornih ciklusa ključni pokretači javnog raspoloženja. Dodajte tome porast broja mladih birača, kao i onih koji se izjašnjavaju kao neovisni, i onda dobivate skupinu birača koji traže određeno olakšanje i brza rješenja. To su “kolebljivi” birači, ljudi koji će mijenjati stranu. Ako im političari ne ispune obećanja, okrenut će se nekome drugome.
Jedini način koji bi mogao dovesti do političkog prestrojavanja jest da Demokratska stranka preuzme narodno nezadovoljstvo, baš kao što ga je Trump preuzeo 2016. godine. Samo tako to može postati nešto više od pukog, prolaznog kritiziranja onih koji su trenutno na vlasti.
Ljudi navode konkretne primjere zbog kojih smatraju da je Trump odgovoran za trenutno stanje gospodarstva, poput rata s Iranom. Ljudi doista povezuju poteze aktualne vlasti s vlastitim osjećajem nezadovoljstva, kao i s financijskim udarcem koji osjećaju pri svakom točenju goriva.
PUKLA LJUBAV
No, u ovom trenutku nije sigurno zauzimaju li demokrati taj prostor i postaju li snaga koja će to nezadovoljstvo kanalizirati u sveobuhvatnu i dugotrajniju koaliciju sposobnu za kontinuirane izborne pobjede.
Spomenutim demografskim skupinama koje su politički zanimljive poput mladih i umirovljenika te birača hispanskog podrijetla treba pridodati i one Amerikance koji svoj identitet poistovjećuju s pokretom MAGA. Pitanje je hoće li se oni distancirati od Trumpove ere ili će nastaviti tim putem?
Primjećujemo prilično dosljedan trend među ljudima koji su glasali za Trumpa, a sada kažu: “Ne poistovjećujem se više s pokretom MAGA.” Oni se sve više udaljavaju od Trumpa. Čini se da je upravo u toj skupini najviše nezadovoljstva, ali nije sigurno hoće li anketiranje te skupine otkriti ishod izbora, ali bi moglo reći nešto o smjeru u kojem će se Republikanska stranka kretati u razdoblju do 2028. godine.
U anketama je primijećena nešto veća sklonost “prelasku” na drugu stranu, među republikancima koji nisu dio pokreta MAGA, a oni čine i do 20 % republikanskih birača. Ta je podjela unutar stranke prilično jasna, a sličnu situaciju vidimo i ako promatramo republikance koji ne podržavaju Trumpa. Zanimljivo je da podjele prisutne kod republikanaca ne postoje među demokratima, na recimo demokratske socijaliste i one koji to nisu.
To nije demografski pokazatelj, pa ne otkriva baš sve. No, kada se tu pojavi znatna razlika, to sugerira da bi određeni demokratski kandidati mogli ostvariti rezultat iznad očekivanja, nadmašujući taj opći trend usmjeren protiv republikanaca i Trumpa.
TRUMPOV KAPITAL
Konačno, rezultati ankete koju je proveo Politico, nakon što je predsjednik Donald Trump tražio od birača da se “prave” kao da je on na glasačkom listiću, pokazuju da su demokratski birači na ovim međuizborima motiviraniji za glasanje protiv predsjednika Trumpa nego republikanski birači za njegovu podršku. Mnogi republikanski birači također nisu slijepo odani Trumpu na ovim međuizborima, polovina ističe da bi radije željeli da njihov lokalni kandidat ide na autonomnu pobjedu, čak i ako to znači da će govoriti protiv predsjednika Trumpa.
Sve u svemu, normalno je da birači stranke u opoziciji budu motiviraniji na međuizborima od onih čija je stranka na vlasti. Ali ove ankete mogle bi biti zloslutan znak za Trumpa, koji je ponovno uložio svoj brend i politički kapital u pobjedu republikanaca na međuizborima za tri dana.
