Djeca nisu dobro. Diljem Europe mladi prosvjeduju zbog problema koji se kreću od nedostatka sredstava za obrazovanje do troškova stanovanja, što su golemi izazovi za vlade, koje su već pod pritiskom, te je vidljiv znak međugeneracijske frustracije koju osjeća generacija Z - piše Issy Ronald, čiji prilog za CNN prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbu u opremi.

Ustupljeno

Precizan oblik tih pritužbi razlikuje se od zemlje do zemlje. U Španjolskoj je deložacija 87-godišnje Maricarmen Abascal iz njezina doma poslužila kao katalizator za val prosvjeda; u Francuskoj su studenti demonstrirali u znak podrške učiteljima u štrajku; studentski prosvjedi potresaju Albaniju s prekidima mjesecima, a prvi su ih potaknuli planovi za luksuzni razvoj, koji je podržao zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner.

CRNA RUPA

Unatoč različitim katalizatorima, svi su ti pokreti djelovali kao svojevrsna crna rupa, privlačeći svako nezadovoljstvo prije nego što bi eksplodirali u sveobuhvatnom izljevu frustracije za generaciju mladih ljudi koji se boje da neće imati iste prilike kao njihovi roditelji. Djelomično su se i međusobno inspirirali. Prosvjednici u Italiji i Grčkoj u svojim su sloganima spomenuli svoje francuske kolege. Prosvjedi zbog stanovanja u Španjolskoj proširili su se na Portugal. Studentski sindikati diljem Europe dijele savjete i svoja iskustva jedni s drugima, rekla je za CNN Alice de Brito, potpredsjednica glavnog francuskog studentskog sindikata UNEF-a.

Za Juliusa Fintelmanna, suosnivača i glavnog urednika dnevnog biltena European Correspondent, prosvjedi "odražavaju svojevrsnu frustraciju, osjećaj da europska politika ne uspijeva ispuniti očekivanja sljedeće generacije". Osim na obrazovanje i stanovanje, on upozorava i na sve nesigurnije tržište rada, gdje umjetna inteligencija nerazmjerno utječe na poslove na početnoj razini, te na klimatsku krizu kao temelj za ovu eksploziju bijesa generacije Z. "Mislim da je ono što u osnovi vidimo obećanje koje je imala liberalna demokracija, a to je da će sljedeća generacija uživati ​​u boljem životu od sadašnje, to obećanje jednostavno više ne vrijedi", rekao je Fintelmann za CNN.

A zemlje Europske unije koje su prosvjedi najviše pogodili - Grčka, Italija, Francuska, Belgija, Španjolska i Portugal - dijele sumornu ekonomsku pozadinu i visoke razine nacionalnog duga, što otežava povećanje javne potrošnje. Prinosi obveznica u Francuskoj, na primjer, nedavno su dosegnuli najviše razine od 2002. godine, čineći dodatni pritisak na državne proračune.

Obrazovanje je tema koja prelazi granice Europe. Tisuće učenika i nastavnika marširale su diljem Grčke, uključujući skupinu koja se okupila ispred parlamenta u Ateni uzvikujući: "Od Grčke do Francuske, želimo javno, besplatno obrazovanje", prema Reutersu. Kada su učenici prvi put okupirali srednju školu u Rimu, 7. listopada, u prvom retku izjave, braneći svoje postupke, napisali su "Kao u Francuskoj".

Talijanska vlada nastojala je umanjiti bilo kakve sličnosti s prosvjednim pokretom u Francuskoj. "Situacija u Italiji vrlo se razlikuje od on u Francuskoj", bio je rekao ovog mjeseca ministar obrazovanja Giuseppe Valditara ponavljajući tvrdnju krajnje desnice da su francuski prosvjedi potaknuti teškoćama, kojih u Italiji nema, u integraciji migranata druge generacije u školski sustav.

I druge skupine prosvjeduju. Blokada koju su izazvali vozači kamiona u Italiji, ogorčeni rastućim cijenama goriva nakon rata u Iranu, zaustavila je proizvodnju mozzarelle od bivoljeg mlijeka i nekih tjestenina. A pitanja poput stanovanja nadilaze generacijske podjele, privlačeći i starije generacije u prosvjede.

U Portugalu su se tisuće ljudi okupile na trgu Rossio, jednom od najprometnijih trgova u Lisabonu, svake večeri proteklih tjedana. Neki su čak postavili šatore, a 55 osoba je uhićeno, što je potaknulo daljnje demonstracije. Prosvjednici, mašući zastavama sa sloganima poput "Casas para morar", što znači "Domovi za život", zahtijevali su ograničenja povećanja najamnina i ukidanje novog zakona koji bi olakšao deložacije.

Drugdje su se dugotrajni prosvjedi, poput onih u Albaniji i Srbiji, više usredotočili na borbu protiv korupcije i aktualne vlasti, pretvarajući se u pokrete koji žele srušiti vladu obiju zemalja.

NOVI PROSVJEDI

Prošle subote Francusku je zahvatio još jedan val masovnih prosvjeda, a desetci tisuća prosvjednika marširali su gradovima, uključujući Pariz, Marseille, Lyon, Lille, Orléans i Bordeaux. U organizaciji glavnog francuskog studentskog sindikata UNEF, u maršu u Parizu sudjelovali su i CGT, jedan od najvećih sindikata u zemlji, poljoprivrednici, klimatski aktivisti i Žuti prsluci, pokret koji se prvi put pojavio 2018. tijekom prosvjeda zbog cijena goriva. Vlasti su veći dio tjedna provele praveći planove kako spriječiti javne nerede kakvi su se vidjeli proteklih vikenda.

Veliki sindikati u Francuskoj i Španjolskoj pozvali su na opći štrajk 5. odnosno 11. studenoga. U Njemačkoj je skupina koja sebe naziva “Gen Z regelt” (“Generacija Z ima sve”) pozvala na prosvjede diljem zemlje 31. listopada. Studentski sindikati u Britaniji i Italiji planiraju Dan akcije za 20. studenoga kako bi prosvjedovali protiv rastućih troškova obrazovanja.