Bilo je u Francuskoj prosvjeda i prije, sjetimo se ''Žutih prsluka'' 2018. - 2020., uvijek je bilo razloga za prosvjedovanje. Samo ti su razlozi najčešće bili ograničeni na određene društvene grupe koje su smatrale da su zakinute zbog ovih ili onih razloga - kaže dr. sc. Saša Mrduljaš, znanstveni savjetnik s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar - Centar Split, te dodaje:

Ustupljeno

- Mi smo od COVID epidemije, a posebice od početka rata u Ukrajini, suočeni s problemima koji odjednom pogađaju ukupno društvo. Jer činjenica je da kvaliteta života opada, da neizvjesnost raste, da su poskupljenja prešla svaku mjeru i da se ljudima nije lako nositi s tim. Mislim da je opći zaključak da su cijene proizvoda i usluga u većini slučajeva postale nenormalnima. Osim toga stvara se uvjerenje da to nekima odgovara i da ciljano potiču održanje takvog stanja u kojem jedni stječu, a drugi gube. I da se tu države ne postavljaju kao adekvatni arbitri. I to kod nekih stvara bijes koji se u slučaju mlađih generacija željnih dokazivanja lako artikulira u divljanje kojemu smo svjedočili po ulicama i trgovima europskih gradova. Ono se ničim ne da opravdati, no kako indiferentno prihvatiti primjerice hrvatsku stvarnost u kojoj netko tko je čitav život radio raspolaže s mirovinom od 500 eura. Ili u kojoj netko drugi čitav mjesec mukotrpno radi za 1000 eura; a novi bojler i njegova montaža dođu minimalno 200 eura! Ljudi su te disbalanse spremni trpjeti ako su oni ustaljeni jer je jasno da se ekonomske zakonitosti ne mogu tek tako mijenjati, no ako do njih dođe naglo, ako se kontinuirano povećavaju, onda naglo rastu i frustracije. Iz njih su, kao što znamo, proizlazile i revolucije.

Jesu li ovi sadašnji prosvjedi ujedno i napad na demokraciju kao takvu? Mnogi upozoravaju da situaciju zlorabe ekstremne političke opcije, koliko ljevica, toliko i desnica...

- Po mom sudu za sve je kriv spomenuti nagli poremećaj u kvaliteti života koji otpočinje unatrag četiri-pet godina i koji tijekom čitavog tog razdoblja akumulira nezadovoljstvo. Jasno da ekstremno stanje u kojem su se našla europska društva pogoduje ekstremnim političkim opcijama i da će one pokušati iskoristiti situaciju. Treba prepoznati njihovo djelovanje i jasno odbaciti demagogiju kojom se koriste, a u slučaju da potiču nasilje ili koordiniraju s njim, suočiti ih sa sankcijama. No te ekstremne opcije najbolje će se neutralizirati ako država uistinu djeluje kao mehanizam zaštite društva kako od ugroza sa strane tako i od unutrašnjih poremećaja kod kojih jedni postaju deklasirani, a drugi stječu ekstraprofit.

Donald Trump je upozorio na masovne prosvjede u Francuskoj kao scenarij koji bi mogao zahvatiti i Sjedinjene Države ako republikanci ne pobijede... Vaš komentar?

- Dobro, Trump koristi prosvjede i njihovu rušilačku dimenziju da bi na svom terenu dobio određene bodove. Pri tome u kontekst prosvjeda dovodi migrantsku populaciju, ponajprije onu muslimansku, kao i muslimanske doseljenike koji već duže žive u europskim državama ili su rođeni u njima. Postojeći prosvjedi nisu izazvani nikakvim vjerskim razlozima iako je očekivano da u njima sudjeluju i muslimani iz onih sredina i gradova u kojima se prosvjedi odvijaju. Tako da su Trumpove izjave također demagogija. No to ne znači da Europa nema problem s masovnim useljavanjima, da se ne mijenja njezin civilizacijski karakter i da sve ubrzanije promjene o tom pitanju neće u dogledno vrijeme izazvati nemire i sukobe druge vrste.

U kojoj je mjeri Europa/EU na prekretnici između nesigurne sadašnjosti i neizvjesne budućnosti, uključujući i stanje s demokracijom?

- Nije još. Predugo su stvarane postojeće institucije europskih država pa i EU-a zajedno s demokratskim oblikom vladavine da bi sve to tek tako bilo dovedeno u pitanje. No, kao što sam napomenuo, ako se civilizacijski karakter Europe nastavi mijenjati ovim tempom te ako se unutar doseljeničke populacije, ponajprije muslimanske, pojave dovoljno snažne političke struje koje misle nametati vlastite sustave vrijednosti, prije ili poslije doći će do velikih potresa u europskim društvima. Da bi se to izbjeglo, Europa konačno treba na efektan način reducirati useljavanja i vidjeti kako postojeću doseljeničku populaciju najbolje uklopiti u europski civilizacijski okvir.

Ni Hrvatska nije pošteđena prosvjeda, srećom bez radikalizma kakvog gledamo u Parizu, Milanu... Kod nas je najbučniji i najekstremniji "nogometni dekor" poput nedavne provokativne naciparade dijela Torcide. Vaš završni komentar?

- Više je štete Hrvatskoj nanijela ta naciparada u Splitu nego svi prosvjedi po europskim državama njihovim društvima. To se vidi već po ushićenjima kojima je dočekana i propagandno korištena u velikosrpskom miljeu. I bit će uvijek i iznova korištena kad im bude trebalo da kompromitiraju Hrvatsku pred relevantnim međunarodnim krugovima. Plaćamo cijenu puštanju zloduha iz boce kojemu se uz to sve ove godine podilazi. Samo to je druga priča.