Indeks transformacije koji prezentira portal Bti-project.org analizira procese transformacije prema demokraciji i tržišnom gospodarstvu u međunarodnoj usporedbi te identificira uspješne strategije za mirne promjene. Iz Izvješća za Hrvatsku za 2026. godinu (BTI 2026 Croatia Country Report) prenosimo poglavlje Međunarodna suradnja, uz neznatno skraćenje i prilagodbe u opremi.

- Povećani su napori u provedbi preporuke Europske komisije o politikama, budući da Europska unija i njezine institucije ostaju najznačajniji međunarodni akter u Hrvatskoj. Europska unija nastavlja promicati dobru praksu upravljanja i reforme u zemlji. Vlada je značajno poboljšala svoju sposobnost apsorpcije strukturnih i kohezijskih fondova EU-a, dok su lokalne i regionalne vlasti stvorile specijalizirana tijela za projekte koje financira EU.

PODRŠKA UKRAJINI

Dva okvira olakšala su europeizaciju vladinih standarda i prakse. Prvo, program financiranja NextGenerationEU i Mehanizam za oporavak i otpornost povećali su ulaganja u javne objekte, uključujući ceste, škole i bolnice. Drugo, Fond solidarnosti Europske unije pomogao je Hrvatskoj u financiranju projekata obnove nakon potresa 2020. Financiranje EU-a potaknulo je usvajanje viših standarda za javnu nabavu, kao i planiranje, izvještavanje i evaluaciju ulaganja javnih sredstava.

Vlada se općenito smatra vjerodostojnim međunarodnim partnerom i strankom raznih međunarodnih ugovora i konvencija. Sve više građana podnijelo je tužbe protiv države Europskog suda za ljudska prava, što je rezultiralo time da hrvatska Vlada isplati štetu pogođenim osobama. I Vlada i pravobranitelj za ljudska prava znatno su povećali svoju pozornost na ove slučajeve.

Iako je povremeno bilo kritika nacionalnih i europskih nevladinih organizacija o postupanju s migrantima na nedokumentiranim graničnim prijelazima, Hrvatska se službeno pridružila šengenskom prostoru u siječnju 2023. Policijske snage provele su interne revizije kako bi se pozabavile navodima o neprimjerenom ponašanju graničnih službenika. Hrvatska je pomno pratila promjene u politici EU o migracijama i sigurnosti granica.

Od početka ruske agresije vlada je pokazala veliku podršku ukrajinskim ratnim naporima i primila oko 25.000 izbjeglica iz Ukrajine. Međutim, saveznici u NATO-u i EU ponekad su bili zbunjeni kontradiktornim porukama hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji je često proturječio stavu Vlade i izražavao zabrinutost zbog vojnog sudjelovanja Hrvatske u sukobu pružanjem vojne pomoći. Predsjednik Milanović dosljedno je upozoravao da se Hrvatska ne smije izravno uključiti u sukob s Rusijom i izrazio je zabrinutost zbog slanja hrvatskih vojnih časnika u zajedničke misije za obuku s ukrajinskom vojskom. Unatoč tome, podržavao je NATO misije u pograničnim zemljama poput Poljske i Litve.

Vlada je aktivno posvećena bilateralnoj i multilateralnoj političkoj, pravnoj i gospodarskoj suradnji u jugoistočnoj Europi (JIE), srednjoj i istočnoj Europi (CEE) te mediteranskim regijama. To uključuje sastanke i sastanke na vrhu predsjednika države i premijera, kao i razvoj zajedničkih projekata i inicijativa.

Međutim, postoji nekoliko neriješenih bilateralnih pitanja sa susjednim zemljama. Neriješene pomorske granice sa Slovenijom na sjevernom Jadranu ne utječu na dobre odnose unutar Europske unije, uključujući eurozonu i šengenski prostor te NATO. Odnosi s Bosnom i Hercegovinom posebno su složeni, a hrvatska Vlada optužuje bošnjačke političare za opstrukciju institucija i potkopavanje ustavne jednakosti triju etničkih skupina u zemlji (Bošnjaka, Srba i Hrvata). Zauzvrat, bošnjački političari optužuju hrvatsku Vladu za pružanje političke i financijske podrške hrvatskim političarima u Bosni i Hercegovini, što, kako tvrde, potkopava suverenitet zemlje. Hrvatska je snažno podržala BiH u njezinoj kandidaturi za članstvo u EU.

Odnosi sa Srbijom zategnuti su zbog sukobljenih povijesnih narativa, kulturnih sjećanja i neriješenih bilateralnih pitanja vezanih uz rat od 1991. do 1995. Hrvatska zahtijeva aktivnu suradnju od Srbije u vezi s informacijama o nestalim hrvatskim civilima i vojnicima te u vezi s povratkom kulturnih artefakata i arhivskih dokumenata uzetih tijekom rata. Nasuprot tome, srpska vlada odbija priznati ulogu Srbije u ratu u Hrvatskoj i umjesto toga naglašava sporadično javno prikazivanje ustaških simbola u Hrvatskoj. Hrvatska Vlada kritizirana je zbog javnog obilježavanja Operacije Oluja iz 1995., kojom je okončana okupacija i rat u Hrvatskoj, ali je i dovela do egzodusa oko 200.000 etničkih Srba - od kojih se mnogi nisu vratili u Hrvatsku, unatoč naknadnim naporima hrvatske Vlade i međunarodnih organizacija. Javne izjave članova srbijanske vlade, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića, dodatno zatežu odnose između dviju zemalja.

PUNA INTEGRACIJA

Unatoč umoru od proširenja koji se osjeća u nekim zapadnoeuropskim državama članicama, Hrvatska ostaje čvrst podupiratelj integracije svih zemalja zapadnog Balkana u EU. Osim toga, Hrvatska snažno podupire ukrajinske ratne napore kao odgovor na rusku vojnu agresiju 2014. i od 2022. te podržava teženje Ukrajine za pridruživanje Europskoj uniji.

Nakon 12 godina članstva u EU-u Hrvatska je postigla punu integraciju 2023. godine pristupanjem eurozoni i šengenskom prostoru. Zemlja je dobila status kandidatkinje za OECD u srpnju 2022. i očekuje se da će postati članica 2026. godine. Kombinirani učinci članstva u eurozoni i OECD-u trebali bi dugoročno poboljšati konkurentnost i izvoz.