Njemačka na raskrižju: Nedjeljni izbori - prvi čin velike drame
U ionako krhku koalicijsku vlast u Njemačkoj uvukao se virus straha i neizvjesnosti. Razlog nije ukrajinski rat ni Rusija, nisu ni ekonomski ni energetski problemi, nije to ni najava vraćanja nuklearki, a nije u većoj mjeri ni migracija iz Afrike, koja na Njemačku i dalje gleda kao na obećanu zemlju.
Strah i nezvjesnost generira domaća politička scena, odnosno jedna stranka - Alternativa za Njemačku (AfD). Strah je toliki da se iz mirovinske hladovine oglasila i bivša kancelarka Angela Merkel te tjedan dana prije pokrajinskih izbora u Saskoj-Anhaltu pozvala Nijemce da se zauzmu za demokraciju, naglasivši da većina ljudi ne glasa za krajnje desničarsku Alternativu za Njemačku.
“Vjerujem da se sada, još jednom moramo - nešto što nismo morali učiniti desetljećima - stvarno boriti za ovu demokraciju, jednostavno se zauzeti za nju, biti malo hrabri, stajati iza svoje riječi i reći da je ovo divan način života”, rekla je Merkel. Napomenula je da je AfD vrlo jaka u bivšim istočnonjemačkim pokrajinama, ali da je ojačala i na zapadu zemlje. “To je postao pannjemački fenomen”, zaključila je Merkel.
DESNA OLUJA
Oglasio se i sadašnji kancelar Friedrich Merz. Između ostalog, pozvao je na razum te u intervjuu za javnu televiziju ARD poručio: “Ne mogu zamisliti međunarodne investitore kako nazoče svečanosti polaganja temeljnoga kamena s pokrajinskim premijerom iz redova AfD-a radi otvaranja novih pogona i osnivanja novih poduzeća u Saskoj-Anhaltu.” Nakon toga malo je reterirao: “Međutim, tu odluku moraju donijeti birači u Saskoj-Anhaltu. Pokrajina će pretrpjeti znatnu štetu ako se stvari razviju onako kako se sada pribojavamo.”
Inače, sve glavne njemačke stranke poručile su da neće ući u koaliciju s AfD-om, što znači da bi aktualni demokršćanski pokrajinski premijer Sven Schulze mogao pokušati sastaviti vlastitu koaliciju ili formirati manjinsku vladu na temelju nekog oblika sporazuma o suradnji s drugim strankama. Merz, koji je više puta isključio suradnju i s AfD-om i s krajnje lijevom strankom Ljevica, odbio je reći što bi CDU učinio ako AfD ne bi dosegnuo apsolutnu većinu. “Procijenit ćemo situaciju u svjetlu izbornih rezultata i učinit ćemo sve što možemo kako bismo spriječili da Saska-Anhalt padne u ruke radikalima”, zaključio je kancelar.
Sve u svemu, Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi visoku potporu uoči izbora u Saskoj-Anhaltu, koji su sutra (nedjelja, 6. rujna), pri čemu, prema istraživanjima instituta Forschungs gruppe Wahlen, prelazi 40 posto, a na saveznoj razini uživa 27 posto potpore birača. AfD bi čak i s 40 posto podrške mogao skupiti natpolovičnu većinu u pokrajinskom parlamentu Saske-Anhalt, ako bi manje stranke na ovim izborima bile ispod izbornog praga.
Dolazak AfD-a na vlast u Saskoj-Anhaltu na neki je način sigurnosni rizik za Njemačku, a posebno zbog njegova lokalnog lidera Ulricha Siegmunda. To je, prema njemačkim mjerilima, radikalan političar, koji svaki svoj govor na stranačkim mitinzima počinje uzvikom “Sieg”, na što publika kliče “Mund”, što je igra riječi s njegovim prezimenom, evocirajući poklike pristaša lidera nacističke Njemačke Adolfa Hitlera.
Kako Siegmund i njemu slični zasad ostaju lideri na lokalnoj razini, AfD u prve redove na nacionalnoj razini gura uljuđenu i simpatičnu Alice Weidel, koja je u nedavnom intervjuu za televiziju ZDF ponovila glavne probleme suvremene Njemačke. Prema njoj, zemlja je stajala znatno bolje prije uvođenja eura i zajednička je valuta oslabila njemačko gospodarstvo i smanjila ušteđevinu kućanstava.
Na manje sirov način migrantima je poručila isto što i Siegmund - da će stranka zatvoriti granice i istupiti iz Schengena, uz zahtjev za ubrzanje deportacija i smanjenje broja naturalizacija, uključujući i povratak sirijskih državljana kojima je isteklo pravo na njemačku zaštitu. Usto, Weidel je ponovila protivljenje planiranoj zabrani motora s unutarnjim izgaranjem i mjerama usmjerenima na borbu protiv klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem.
Alternativa za Njemačku zauzima se za diversifikaciju energetskih izvora jer bez toga ne može voditi industrijsku zemlju poput Njemačke, koja još uvijek ima snažnu proizvodnu bazu. “Da budem iskrena, naša proizvodnja dosegnula je vrhunac 2018., a od tada pada zbog visokih troškova energije. Njemačka mora opet biti tehnološki otvorena i moramo ponovno osnažiti nuklearne elektrane jer je nuklearna energija ugljično neutralna. Ove stranke nametnule su našoj zemlji zelenu politiku koja ne funkcionira. Želimo se vratiti tehnološkoj otvorenosti”, uporno ponavlja Weidel i objašnjava što je zapravo AfD: “Mi smo libertarijanska konzervativna stranka. Pogrešno nas karakteriziraju cijelo vrijeme. Mi želimo osloboditi ljude od države. Želimo imati ljude koji samostalno razmišljaju, samouvjerene ljude. Želimo imati državu koja je svedena na svoje osnovne funkcije, omogućujući ljudima slobodu govora i stvaranje bogatstva. Mislimo da uz ove strašno visoke poreze država uništava okosnicu bogatstva. Ljudi ne uspijevaju akumulirati bogatstvo koje bi ih učinilo neovisnima o državi.”
Weidel je i za ove pokrajinske izbore na ZDF-u oštro kritizirala Kršćansko-demokratsku uniju (CDU) kancelara Friedricha Merza i Socijaldemokratsku stranku (SPD) ministra financija Larsa Klingbeila, odbacivši pritom bilo kakvu suradnju s CDU-om. Naime, Die Welt i drugi mediji objavili su priču da je kancelar Merz izradio planove za izolaciju njemačkih saveznih država u kojima bi AfD mogao osvojiti natpolovičnu većinu, kako bi Njemačka mogla zadržati svoju ulogu ključnog prometnog središta NATO-a u ratu protiv Rusije.
UPRAVLJANJE KRIZOM
Njemački dužnosnici strahuju da bi Alternativa za Njemačku mogla ometati kretanje savezničkih snaga kroz dvije istočne države gdje se očekuje njihova izborna pobjeda.
Strah tradicionalnih stranaka je u tome što će AfD, ako osvoji apsolutnu većinu u Saskoj-Anhaltu i Mecklenburg-Vorpommernu, moći formirati pokrajinsku vladu, što bi mu dalo isključivu kontrolu nad svim javnim institucijama u pokrajini. A budući da su različiti slojevi civilnih ugovora ključni za olakšavanje prolaska vojske kroz mnogobrojne istočne pokrajine i komune u slučaju neke krize, savezne vlasti vjeruju da će AfD imati moć blokirati takve planove. S obzirom na to da se Njemačka smatra glavnim i najvažnijim središtem za cijeli tranzit NATO-a prema mitskom “istočnom krilu”, to znači da će AfD biti sposoban u cijelosti ometati planove Saveza.
Ponovimo, AfD je u pokrajini Saska-Anhalt klasificiran kao krajnje desna stranka. U anketama potpora AfD-u iznosi 42 posto, a CDU-u 22 posto. Ako osvoji apsolutnu većinu mjesta, AfD bi mogao prvi put sam formirati pokrajinsku vladu. Tobias Krull, zamjenik predsjednika Odbora za unutarnje poslove pokrajinskog parlamenta, iz redova CDU-a, rekao je: “Postoje razmatranja o tome što bi se moglo učiniti kako bi se zaobišla pokrajinska vlada u slučaju jednostranačke vlasti AfD-a.” Dodao je da odgovor Njemačke na rusku vojnu prijetnju ne može ovisiti o jednoj pokrajini, pa je potrebno “stvoriti mehanizme koji bi omogućili poništavanje pojedinih pokrajina ili poduzimanje potrebnih mjera”.
Na to AfD odgovara da će, kada osvoji vlast, osloboditi Njemačku od nepodnošljivih birokratskih uvjeta na svim razinama.
Dakle, osim sutrašnjih izbora u Saskoj-Anhaltu u rujnu se održavaju i izbori u još dvije pokrajine, i to u Berlinu i Mecklenburgu. U ostalim pokrajinama izbori će se održavati 2027. i 2028. godine. Prema svemu sudeći, bit će to borba između dobrih i loših Nijemaca, borba protiv malignog stranog utjecaja koji jedni zovu Rusija, a drugi Amerika.
