Šefica Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel kaže da će, ako ta stranka uđe u saveznu vladu, tražiti izlazak Njemačke iz eurozone i Schengena, zatvaranje nacionalnih granica i znatno strožu migracijsku politiku. To je njezina uobičajena agenda, koju je ovih dana retorički dodatno zaoštrila, s obzirom na to da su uskoro pokrajinski izbori, a prema anketama AfD u dijelu pokrajina, većinom istočnih, izuzetno dobro stoji.

Daju im prednost čak i u Berlinu, no njihov je problem što nemaju koalicijski potencijal. U pravilu, nitko (zasad) ne želi koalirati s tom krajnje desnom strankom. U njemačkoj kolektivnoj memoriji, pa onda i u političkom prostoru, i dalje postoji snažan otpor radikalnoj desnici. No ona i dalje jača, pa je valjda sve moguće. Weidel se obrušila opet i na migrante, promovira rigidnu migracijsku politiku, veći broj deportacija i manje dodjeljivanja državljanstva. Iako, nije jasno, kako je to zamislila: tko će raditi ako se granice zatvore, s obzirom na to da i ta velika europska ekonomija pati od nedostatka radne snage. Kao, uostalom, i većina država na Starom kontinentu.

Golem utjecaj

No njemačko je gospodarstvo najveće, njegov utjecaj golem. Ako Njemačka kihne, Europa se zatrese. To bi tako moglo biti i u političkom smislu. Da se tamo dogodi neki scenarij izlaska iz eurozone, kao što je npr. Britanija svojevremeno izišla iz EU-a, bio bi to potres neslućenih razmjera. Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je sve to sigurno djelomično predizborna retorika, jer se tamo bliže izbori, pa se pozicija dodatno zaoštrava. On podsjeća da je AfD nastao tako što je dio ljudi iz CDU-a, koji su bili protivnici ulaska u europodručje, osnovao tu stranku.

Dr.sc. Damir Novotny

PETAR ŽARKOVIć

- U njihovu je, dakle, izvorištu antieuropeizam, i to je, što se tiče ekonomskih politika, jedino o čemu oni znaju govoriti i govore. Drugo su migrantske politike, no to je stara retorika. Ona dolazi iz istočne Njemačke, gdje su ljudi više frustrani tranzicijom, tržišnom ekonomijom i kapitalizmom. Boje se da im migranti "ne uzmu posao". To je klasični scenarij, koji se često javlja, a možda i neki eho nostalgije prema "hard core" socijalizmu, kakav je nekad vladao tamo. Znamo da to nije isto, ali u konačnici prestaje biti bitno, jer je nevjerojatno kako ti radikali na koncu završe na istom i posljedice budu iste. Potrebno je dakle jačati taj umjereni, srednji politički prostor - tumači Novotny. Kaže da je Merz ozbiljan političar, ali "ne prolaze ozbiljni, nego populisti".

Premalo sadržaja

- Merz kreće u reforme koje se mnogima neće svidjeti, to su krupne reforme, zadire se u mirovinski, zdravstveni sustav, vraća se rad nedjeljom. No on ide u to neovisno što birači misle. AfD je već nekoliko puta dobio relativnu većinu, ali lokalnu vlast nije uspio formirati. Čak su i krajnje lijevi, die Linke, izjavili da će koalirati i s CDU-om ako bude trebalo da se formira šira fronta protiv AfD-a. Sada mi se čini da je omjer snaga negdje 60 naprama 40 za protivnike AfD-a. A i da dobiju vlast u nekoj pokrajini, vidjeli smo takav scenarij u Austriji - u Koruškoj, kada je slična stranka pobijedila i potom samu sebe utopila u aferama, glupostima i korupciji te se raskolila, mislim da će tako biti i s AfD-om jer lako je u opoziciji, ali ako se dobije vlast, doći će do izražaja nedostatak sadržaja - ističe Novotny.

On smatra da se zasad ipak ne treba bojati tog scenarija. To nezadovoljstvo dijela birača, kaže, može imati utjecaj na izborni rezultat, ali ne misli kako će uspjeti formirati vlast. Iako je, naravno, sve moguće. “Vjerujem da će, ako zatreba, svi biti protiv AfD-a, od krajnje lijevih i zelenih do stranaka bliže centru na oba pola. AfD nema koalicijskih partnera, nema nikakav potencijal”, zaključuje.