Teorije urota, mitovi i ostali oblici pseudoznanstvenih dezinformacija stalno su oko nas. Nažalost, njihov je utjecaj sve izrazitiji, i to na svim razinama. Sve se češće i političke odluke temelje upravo na tim dezinformacijama, a činjenice govore i o gubitcima ljudskih života zbog njih. To se najdirektnije odnosi na dezinformacije usmjerene na protivljenje cijepljenju, kao i na poricanje klimatskih promjena. Zbog velikih šteta koje prouzročuju te opasnosti i nesigurnosti koje donose, pseudoznanstvene dezinformacije u svim svojim pojavnostima danas su predmet velikog istraživačkog interesa. Kako i zašto nastaju? Kako se šire? Zašto se tako uspješno "lijepe"? Sve su to pitanja koja si postavljaju znanstvenici razvijajući ono što bismo mogli nazvati znanošću o pseudoznanosti - kaže dr. sc. Nikola Biliškov, viši znanstveni suradnik na Institutu "Ruđer Bošković" u Zagrebu, te dodaje:

DR. SC. NIKOLA BILIŠKOV

- Sva istraživanja pokazuju da na sklonost vjerovanju u teorije zavjere utječu različiti faktori - primjerice spol, dob, obrazovanje, svjetonazor i tako dalje. Što se Hrvatske tiče, podatci o stavovima prema teorijama zavjera jesu zabrinjavajući, ali nisu i poražavajući. Oni su zapravo uglavnom usklađeni s globalnim trendovima. Općenito, građani su Hrvatske pod jakim utjecajem teorija zavjera, ali su manje skloni mitovima. Naravno, ne želim time reći da je to u redu i da nije potrebno ništa poduzimati u vezi s time. Teorije zavjera, mitovi i druge pseudoznanstvene i protuznanstvene dezinformacije prouzročuju velike društvene štete. Zbog njih se često odgađa donošenje pozitivnih političkih odluka ili dovode do donošenja odluka koje povećavaju štetu. Ponekad te dezinformacije dovode i do povećanja broja nepotrebnih obolijevanja i smrti, što je posebno evidentno u slučaju protivljenja cijepljenju i protupandemijskim mjerama. Zato smatram da je jedna od važnih društvenih uloga svakog znanstvenika ne samo promovirati znanost nego se i jasno suprotstavljati protuznanstvenim stavovima i njihovu širenju. U posljednje vrijeme to je jako otežano, što dobro ilustrira događaj s konferencije o dijabetesu, s kojeg je policija odvela urednika jednog od najznačajnijih časopisa u tom području. Njegova krivnja sastojala se u tome što se u editorijalu osvrnuo na novonastale epidemije i nepotrebne smrti zbog protivljenja cijepljenju, što zagovara i Trump.

DOKTRINA ŠOKA

Važno se osvrnuti i na populacijsku strukturu onih koji su nepovjerljivi prema znanosti. No ni tu zapravo nema nekih većih odstupanja od obrazaca koje nalazimo u drugim zemljama. Naime, vidimo da su ljudi konzervativnijih političkih uvjerenja, kao i oni koji sebe smatraju apolitičnima (jer ne prate medije), ali i slabije obrazovani, znatno skloniji teorijama zavjera.

Prije više od šest godina preveli ste glasovitu knjigu "Priručnik o teorijama zavjere" Stephana Lewandowskog i Johna Cooka... Što nam o tome možete reći? Čemu nas poučava to i danas aktualno izdanje, u nizu drugih, također preporučljivih, elaborata koji raskrinkavaju teorije urota...?

- Ne bih to nazvao glasovitom knjigom, jer se zapravo radi o kratkom priručniku, s ukupno 12 stranica. No to doista može odlično poslužiti svakome za razumijevanje mehanizama i sadržaja pseudoznanstvenog obmanjivanja. Ipak, za dublji ulazak u to područje treba nam opsežnija literatura. U klimi socijalne krize ljudi se osjećaju nesigurnima i oni su u stanju deprivacije. Radi se o mehanizmu vrlo sličnom onome opširno obrađenom u znamenitoj knjizi Naomi Klein "Doktrina šoka". Osnovna je teza te knjige da duboki šokovi u ljudi dovode do stanja velike prijemčivosti za različite utjecaje sa strane i u tim je uvjetima vrlo lako oblikovati javno mnijenje. Imamo i odličan, vrlo ilustrativan primjer iz ne tako davne povijesti prostora na kojem živimo. Uvjeti socijalne ugroženosti i iscrpljenosti društva hiperinflacijom, kao i drugim društveno-ekonomskim šokovima, omogućili su vrlo lagano širenje povijesno-revizionističkih (dakle, pseudoznanstvenih) mitova o tzv. velikoj Srbiji, ugroženosti nebeskog naroda, mit o NDH, kao i ostvarenju vjekovne težnje hrvatskog naroda za državom itd. Teorije zavjere i tendenciozno širenje pseudoznanstvenih mitova su tako na ovim prostorima odigrali nezanemarivu ulogu u pokretanju krvavih ratova, čije posljedice osjećamo i danas. Na globalnoj razini, Putinova i Trumpova mašinerija vrlo su efikasne tvornice teorija zavjera. S razvitkom i prodorom umjetne inteligencije u svakodnevne živote stvar se jako zakomplicirala. Vrlo je teško procijeniti koliki će biti učinak toga, ali jasno je da će biti velik i jako negativan.

U kojoj se mjeri razlikuju teorije urota u 20. stoljeću od teorija urota u ovom sadašnjem, 21. stoljeću? Drugim riječima, je li s razvojem interneta, društvenih mreža i globalne dominacije digitalnih komunikacija vjerovanje u teorije urota postalo još izraženije, masovnije i globalnije?

- Iako teoretičari zavjera ne vjeruju u evoluciju, i oni evoluiraju. U prvom desetljeću 21. stoljeća mogli smo govoriti o sofistikaciji pseudoznanstvenih narativa. No ultrakonzervativna revolucija, podivljali populizam i jačanje ekstremne desnice zajedno su stvorili vrlo plodno tlo za renesansu narativa za koje smo donedavna vjerovali da su ostali daleko za nama. Te negativne trendove najjasnije otjelovljuje Donald Trump i njegova administracija, čije djelovanje možemo gotovo potpuno povezati s teorijama zavjera. Ponekad doista ne mogu ili vrlo teško mogu vjerovati događajima kojima svjedočimo, no sve je to posljedica neobuzdanog kapitalističkog fundamentalizma personificiranog u tim likovima, a što je omogućeno globalnom erozijom obrazovanja. U takvom je svijetu obrazovanje ključno za smanjenje broja i intenziteta teorija zavjera, mitova i ostalih pseudoznanstvenih dezinformacija u budućnosti. No uz obrazovanje, koje je usmjereno na nadolazeće generacije, važno je adekvatno reagirati na ono što se događa danas, dakle ono s čime smo sad i ovdje suočeni. Jako je važno obrazovati mlade ljude sposobne za kritičko propitkivanje informacija koje primaju. U sveopćoj poplavi manjkavih informacija i dezinformacija, i imajući na umu njihov rastući trend, važnije je nego ikada do sada inzistirati na njihovu propitkivanju te na razlikovanju pouzdanih i nepouzdanih izvora, ali i na komunikacijskim vještinama. Osim nadolazeće generacije važno je obrazovati i odrasle, koji su česte žrtve dezinformacija koje ne znaju profiltrirati. Zato je i medijima potrebna edukacija. I kod nas se provodi nekoliko kvalitetnih projekata usmjerenih na to, ali važno je da to preraste u trajne programe, koji će se sustavno provoditi. Sve to ima svoje uporište u najboljoj danas raspoloživoj znanosti i to treba iskoristiti.

KLIMATSKI INTERESI

Jedan od posebno raširenih aspekata u kontekstu teorija urota svakako su i klimatske promjene. S tim u vezi, komu je u interesu širiti dezinformacije o klimatskim promjenama, koje su, prema Trumpu (a nije jedini) u sferi teorija urota...?

- Klimatske promjene jedno su od omiljenih područja teoretičara zavjera. Zanimljivo je upoznati se s njihovom poviješću, koja razotkriva nekoliko važnih veza i uzroka stvaranja i širenja teorija zavjera vezanih uz klimatske promjene. Na primjer, iscrpno je dokumentirana činjenica da je fosilna industrija još pedesetih godina 20. stoljeća bila globalni centar izvrsnosti interdisciplinarnog znanja o klimatskim promjenama te predviđanja geofizičkih trendova. Osim toga, oni su već tada imali i iznimno precizna predviđanja društvenog odgovora u slučaju intenziviranja klimatskih promjena. Sve se to moglo iskoristiti za pravovremenu energetsku tranziciju i zaustavljanje klimatskih promjena u toj relativno ranoj fazi. No, kao što znamo, fosilna industrija nije na taj način upotrijebila to znanje. Umjesto toga, oni su to iskoristili za stvaranje i aktivno širenje mitova i teorija zavjera. Za to su bili angažirani isti oni "stručnjaci" koji su prethodno ispekli svoj zanat u kampanji poricanja zdravstvenih rizika od pušenja. To vrlo detaljno objašnjava "The Petroleum Papers", knjiga novinara New Yorkera Geoffa Dembickija iz 2022., odlično dokumentirana povijest te, kako podnaslov kaže, zavjere krajnje desnice, koja stoji iza poricanja klimatskih promjena. Iza svega toga stoji čista pohlepa i potreba za očuvanjem svojih presvetih poslovnih modela. Na temelju tih naprednih znanstveno utemeljenih spoznaja, ali i bogatog, godinama prikupljanog iskustva u poricanju utjecaja pušenja na zdravlje stvoreni su mitovi i teorije zavjere o klimi. Pseudoznanstveni narativi koji su na djelu i danas i koji čine ogromnu štetu dovodeći u pitanje i samu egzistenciju čovječanstva, nasljednici su tog djelovanja, za koje su zaduženi cijeli pseudoznanstveni instituti. Isprva prisutni samo u SAD, danas su oni posijani po cijelom svijetu. Među njima se posebno ističe institut Heartland, kojemu je naslovna misija "otkriti, razviti i promovirati rješenja slobodnog tržišta za socijalne i ekonomske probleme". Taj institut vrlo izdašno financira američka konzervativna elita, u čemu, naravno, osobito istaknutu ulogu igra industrija fosilnih goriva. Nije teško otkriti prave zavjere, jer je dovoljno samo registrirati tok novca. I dok se ljudi hvataju za ravnu Zemlju, za izmišljene zavjere "odlično plaćenih znanstvenika" i slične priče, u pozadini se provodi globalna zavjera fosilne industrije protiv čovječanstva, koja doista i postoji.

Zaključno, kakva je budućnost teorija urota? Hoćemo li svjedočiti njihovu daljnjem širenju i prilagodbi novim tehnologijama? Kakva će pritom biti uloga umjetne inteligencije? Vaš završni komentar?

- Teorije urota će se i dalje razvijati. S jedne strane će poprimati sofisticiranije oblike, a s druge strane očekujem stalno stvaranje i širenje nevjerojatnih priča izvan svake pameti. Društvene mreže su stvorile ogroman prostor njihovu širenju. Umberto Eco je upozorio da su društvene mreže dale glas "legijama imbecila" koji su prije imali pravo glasa samo u birtiji, omogućujući im da dobiju isti medijski prostor kao i nobelovci.

Prodor umjetne inteligencije otvorio je još veći prostor, jer ona omogućuje automatsko generiranje pseudoznanstvenih narativa bez potrebe za ikakvom ljudskom intervencijom. Zato mislim da je jedan od civilizacijskih imperativa stroga regulacija umjetne inteligencije. n