Područje zapošljavanja i boravka stranih radnika postalo je jedno od regulatorno najzahtjevnijih područja za poslodavce. Učestale izmjene propisa i uvođenje novih administrativnih obveza zahtijevaju kontinuiranu prilagodbu poslovanja te otežavaju planiranje zapošljavanja i organizaciju rada, osobito u sektorima koji se u većoj mjeri oslanjaju na stranu radnu snagu. Pozitivnim smatramo što su ovogodišnje izmjene donesene u nešto povoljnijem vremenskom okviru nego prethodne godine, čime je većini poslodavaca omogućeno da zahtjeve za sezonsko zapošljavanje podnesu pravodobno.

Kada govorimo o konkretnim izmjenama Zakona o strancima, pozitivnim smatramo uvođenje trogodišnjih sezonskih dozvola te izmjene uvjeta minimalnog prometa, jer one u određenoj mjeri donose veću predvidljivost i fleksibilnost poslovanja. S druge strane, najviše prijepora izaziva način utvrđivanja udjela stranih radnika - prema broju izdanih pozitivnih mišljenja HZZ-a, a ne prema stvarnom broju zaposlenih državljana trećih zemalja - kao i uvođenje geografskog ograničenja rada, koje će u praksi dodatno otežati organizaciju poslovanja.

Koje su ključne promjene koje donosi novi Zakon o strancima...?

- uvođenje trogodišnje sezonske dozvole za radnike povratnike, pod uvjetom da se radi o istom stranom radniku i istom poslodavcu. Time će sezonski radnik moći raditi do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje. Ipak, ostaje uvjet sklapanja ugovora za stalne sezonske poslove, što bi moglo ograničiti primjenu te opcije, za koju smo se zauzimali

- produženje roka za rješavanje zahtjeva za dozvolu s dosadašnjih 15 na najduže 90 dana, što može utjecati na dinamiku zapošljavanja i planiranje poslovnih aktivnosti

- uvođenje obveze učenja hrvatskog jezika i polaganja ispita kao uvjeta za produženje dozvole nakon godinu dana boravka u Hrvatskoj. Ova će se obveza početi primjenjivati sredinom 2027. godine

- izmjene uvjeta minimalnog prometa - za pravne osobe uvodi se minimalni priljev po transakcijskom računu od 100.000 eura, a za fizičke osobe od 40.000 eura, pri čemu se promet dokazuje kumulativno za posljednjih 12 mjeseci, umjesto dosadašnjeg modela dokazivanja po mjesecima

- povećanje omjera zaposlenih domaćih radnika s dosadašnjih 8 - 16 % na 10 - 20 %, uz zadržavanje modela utvrđivanja udjela stranih radnika kroz broj izdanih pozitivnih mišljenja HZZ-a, što smatramo posebno spornim. Pozitivno mišljenje za zapošljavanje stranog radnika izdavat će se ako broj zaposlenih hrvatskih državljana, državljana država članica EGP-a ili Švicarske Konfederacije zaposlenih na puno radno vrijeme iznosi najmanje 10 % (za deficitarna zanimanja) odnosno najmanje 20 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja kada se provodi test tržišta rada

- zadržavanje uvjeta urednog poslovanja poslodavca, odnosno da poslodavac nije evidentiran na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad, sukladno propisima o suzbijanju neprijavljenog rada

- uvođenje geografskog ograničenja rada, prema kojem strani radnik kojem je izdana dozvola za deficitarno zanimanje neće moći raditi na području policijskih uprava u kojima to zanimanje nije definirano kao deficitarno ni na području za koje nije proveden test tržišta rada. Smatramo da će ova mjera u provedbi biti posebno zahtjevna i na nju imamo znatan broj primjedbi.

Zaključno, HUP podržava cilj uređenja sustava zapošljavanja stranih radnika i povećanja transparentnosti, ali upozorava da je nužno osigurati provediva i administrativno održiva rješenja koja neće dodatno opteretiti poslodavce niti smanjiti fleksibilnost tržišta rada.

Upozorili ste i na neke aspekte koji su posebno važni poslodavcima, poput jezika...?

- Podržavamo učenje hrvatskog jezika za strane radnike koji duže borave u RH jer je to važan preduvjet za njihovu integraciju u radnu okolinu i društvo. Smatramo da je zakonodavac predvidio dovoljno razdoblje prilagodbe, od godine dana, i ovaj se uvjet odnosi na produženja radnih dozvola, odnosno radnike iz dalekih zemalja koji u Republici Hrvatskoj rade i ostat će duži period. Ako se dobro razrade mogućnosti učenja i polaganje testa na jednostavan i pristupačan način, vjerujemo da s učenjem hrvatskog jezika neće biti problema. Mnogi naši članovi i do sada su pripremali svoje radnike i krenuli u učenje hrvatskog jezika a da to nije bila propisana obaveza, a u provedbi su i posebni vaučeri koje izdaje HZZ za tu namjenu.

Koliko intenzivno zapošljavanje stranih radnika i njihova integracija u društvo narušava dosadašnju demografsku sliku Hrvatske, pa čak i mijenja nacionalni identitet? Kakav je stav HUP-a o tome?

- Demografski izazovi u Republici Hrvatskoj nisu novi i rezultat su dugoročnih trendova - starenja stanovništva, smanjenja broja radno aktivnih osoba i iseljavanja dijela domaće radne snage. U takvim okolnostima zapošljavanje stranih radnika nije pitanje izbora, nego potrebe kako bi se održala gospodarska aktivnost i omogućio daljnji razvoj poduzeća i ključnih sektora.

Smatramo da pitanje stranih radnika ne treba promatrati isključivo kroz prizmu brojeva, nego kroz kvalitetno upravljanje migracijama i integracijom. Cilj nije zamjena domaće radne snage, nego popunjavanje nedostataka koje domaće tržište rada trenutačno ne može zadovoljiti. Istodobno, dugoročno rješenje ostaju mjere koje potiču veću zaposlenost domaćeg stanovništva, demografsku obnovu, povratak iseljenih građana, ulaganje u obrazovanje i produktivnost te aktivaciju neiskorištenog radnog potencijala.

HUP smatra da otvoreno i uređeno tržište rada, uz jasna pravila i odgovornu integracijsku politiku, ne mora ugrožavati nacionalni identitet, nego može pomoći očuvanju gospodarske održivosti i životnog standarda u Hrvatskoj. n