Dok se EU približava prekretnici u migracijskoj politici - lipnju 2026., kada bi se Novi pakt o migracijama i azilu trebao u cijelosti početi provoditi, rasprave poprimaju visoke tenzije među članicama Unije. Svi se, ili bar većina, slažu da bi puna provedba trebala označiti prelazak s "kriznog" pristupa na upravljaniji pristup, ali se naglašava da će Pakt funkcionirati samo ako sve komponente funkcioniraju zajedno, s obzirom na to koliko je sustav međuovisan.

Upozorava se također da bi nejednaka pripremljenost među državama članicama mogla dovesti do fragmentiranih praksi na terenu te da će održavanje prave ravnoteže - političke i operativne - između odgovornosti i solidarnosti biti ključno. Ponavljana poruka je da provedba mora ići ruku pod ruku sa zaštitom, a neki su primijetili da današnje političke inicijative ne odražavaju uvijek izvorni kompromis dogovoren u reformama - naglašava Marko Milutinović iz European Policy Centre (EPC).

EUROPSKI PAKT

Podsjetimo, Vijeće Europske unije je pakt EU-a o migracijama i azilu donijelo 14. svibnja 2024. Njime se utvrđuje skup pravila koja će pomoći u urednom upravljanju dolascima, uspostavljanju učinkovitih i ujednačenih postupaka, osiguravanju pravedne raspodjele tereta među državama članicama. U prosincu 2025. Vijeće je postiglo politički dogovor o uspostavi godišnje pričuve za solidarnost za 2026., koja je jedan od glavnih elemenata pakta EU-a jer se njome pruža djelotvorna potpora državama članicama koje su pod migracijskim pritiskom. Pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta 18. prosinca postigli su privremeni dogovor o zakonodavnom aktu EU-a kojim se revidira koncept sigurne treće zemlje i proširuju okolnosti u kojima se zahtjev za azil može odbiti kao nedopušten. Postigli su dogovor i o prvom EU-ovu popisu sigurnih zemalja podrijetla. Zahvaljujući tom popisu države članice moći će brže obrađivati zahtjeve za međunarodnu zaštitu, što će dovesti do bržih i djelotvornijih postupaka azila za osobe koje vjerojatno neće dobiti zaštitu u EU-u.

BRUNO JOBST

Koliko će međutim ovaj novi EU Pakt donijeti pozitivne prakse i u tretiranju onog dijela migracijskih procesa koji se povezuju s upošljavanjem stranih radnika u članicama EU-a, vidjet će se kad se od 12. lipnja 2026. iz teorije prijeđe na praksu. Kako god, gore ne može biti nego što je bilo dosad, ističu mnogi stručnjaci te upozoravaju i na moguće probleme. Naime, EU/Europa nije SAD, gdje je Trumpova borba protiv ilegalnih migracija zaglavljena u slijepoj ulici unatoč divovskim zidovima prema Meksiku i djelovanju Imigracijske službe (ICE), pa je Europa morala odabrati pragmatičniji i humaniji put, ali i udovoljiti potrebama gospodarskog sektora. Zato sad imamo novi EU Pakt o migracijama i azilu.

Što se tiče aspekta migracija kao nepresušnog bazena radne snage za Europu/Europsku uniju, uvoz radnika iz trećih zemalja u Europsku uniju u 2026. godini obilježen je novim, strožim pravilima i integracijskim mjerama. S ciljem zaštite prava i suzbijanja zlouporaba, EU primjenjuje revidiranu Direktivu o jedinstvenoj dozvoli koja radnicima omogućuje veću mobilnost i jednostavnije produženje dozvola.

Novim pravilima morala se prilagoditi i Republika Hrvatska, pa su na prijedlog Vlade u Saboru prihvaćene izmjene Zakona o strancima. Njima se kombinira fleksibilniji pristup zapošljavanju stranaca s pojačanim nadzorom nad migracijskim procesima i poslodavcima, čime se Hrvatska uklapa u širi europski trend redefiniranja migracijske politike. "Uvjeren sam da će izmjene Zakona dodatno unaprijediti sustav zapošljavanja stranih radnika, da će hrvatskom gospodarstvu osigurati potrebnu i kvalificiranu radnu snagu te stvoriti bolje preduvjete za daljnji rast i razvoj", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Božinović predstavljajući zakonske izmjene. Ovim šaljemo poruku, dodao je, da upravljamo migracijama i tržištem rada, da to nije jednokratan čin, nego proces koji zahtijeva stalno praćenje, procjenjivanje i prilagođavanje... "Hrvatska ovime potvrđuje da je otvorena za zakonit rad, a nije i neće biti otvorena za nered", naglasio je Božninović.

Sve je bazirano na direktivi 2024/1233 Europskog parlamenta i vijeća iz travnja 2024. godine kojom je uspostavljen jedinstveni okvir za zapošljavanje i boravak državljana trećih zemalja u EU, s ciljem pojednostavljenja administracije i zaštite radnih prava. Uvedena je jedinstvena dozvola koja kombinira pravo na boravak i rad, skraćuje rokove odlučivanja i pojednostavljuje postupke izdavanja, izmjene i obnove. Radnici iz trećih zemalja dobivaju minimalna prava izjednačena s domaćim radnicima, uključujući pristup radu, pravnu zaštitu i zabranu diskriminacije. Jedinstvena dozvola omogućuje i mobilnost unutar države članice, a države članice moraju osigurati transparentne informacije i pristup pravnim mehanizmima za rješavanje sporova. Direktiva predviđa nadzor i izvještavanje o provedbi, uz praćenje učinkovitosti do 2029. godine.

Europski parlament imao je ključnu ulogu jer je, kroz zakonodavni postupak s Vijećem EU-a, izmijenio i podržao reformu Direktive o jedinstvenoj dozvoli kako bi se ojačala prava stranih radnika i ubrzali postupci izdavanja dozvola. Nakon prijedloga Europske komisije Parlament je raspravljao, predlagao amandmane i politički oblikovao kompromisni tekst koji balansira potrebe tržišta rada i zaštitu migranata. Zastupnici su potom glasovanjem potvrdili nova pravila, čime su utjecali na smjer legalne migracijske politike EU-a. Time je Europski parlament djelovao kao glavni demokratski čimbenik koji je transformirao inicijalni prijedlog u ambiciozniju i socijalno pravedniju reformu.

O važnosti Direktive govorio je izvjestitelj Javier Moreno Sanchez (S&D, ES): "Regularne migracije najbolji su instrument za borbu protiv ilegalnih migracija i trgovaca ljudima. Moramo se pozabaviti ilegalnim migracijskim tokovima, poticati usklađenost između različitih instrumenata za legalne migracije i olakšati integraciju stranih radnika. Revizija Direktive o jedinstvenoj dozvoli podržat će radnike iz trećih zemalja da sigurno dođu do Europe, a europske tvrtke da pronađu radnike koji su im potrebni. Istodobno ćemo izbjegavati i sprječavati iskorištavanje rada jačanjem prava radnika iz trećih zemalja i učinkovitijom zaštitom od zlostavljanja."

Hrvatski zastupnik u europskom parlamentu Karlo Ressler kaže kako je riječ o važnom koraku prema modernijoj i odgovornijoj politici migracija, u skladu s promjenama na europskoj razini: "Zahvaljujući gospodarskom rastu Hrvatska se danas suočava s manjkom radne snage u građevini, turizmu i industriji. Zbog toga se javlja i potreba za boljom kontrolom uvjeta rada, smještaja i sprječavanja zloupotreba. Naglasak se stavlja na integraciju, obvezno učenje hrvatskog jezika, jedinstveni postupak za boravak i rad, uz snažniju kontrolu na vanjskim granicama."

NAJBOLJI IZBOR

Europska konfederacija sindikata (ETUC) ističe da ambicija sadržana u Europskoj strategiji za migracije i azil dokazuje da je potreba za podizanjem kvalitete radnih mjesta u Europi za sve radnike ključna za povećanje konkurentnosti Europe. Europa bi trebala biti najbolje mjesto na svijetu za rad. U vrijeme kad niske plaće i loši uvjeti rada potiču nedostatak radne snage, podizanje kvalitete radnih mjesta za sve radnike ključno je za jačanje europske gospodarske konkurentnosti, ističe Esther Lynch, glavna tajnica ETUC-a. Međutim, toj ambiciji proturječi kontinuirani fokus Europske komisije na deportacije, uključujući i one od strane zemalja koje vrše pritisak putem "'migracijske diplomacije", što je potpuno kontraproduktivan njezinim ambicijama povećanja konkurentnosti, upozorio je Giulio Romani, konfederalni tajnik ETUC-a.

Bilo kako god, iako je stupanje Pakta na snagu 12. lipnja 2026. važan korak, to nije kraj procesa. Morat će se nastaviti kontinuirani napori i nakon lipnja kako bi se Pakt o migracijama i azilu operacionalizirao kao dio sveobuhvatnog pristupa EU-a upravljanju azilom i migracijama. Morat će se također pratiti provedba EU direktive o zapošljavanju i boravku državljana trećih zemalja u EU-u te, ako bude potrebno, doraditi pojedine akte.

I da zaključimo ovu temu u humanom tonu citirajući pokojnog papu Franju, koji je ovako zborio: "Migranti i izbjeglice nisu pijuni na šahovskoj ploči čovječanstva. Oni su djeca, žene i muškarci koji odlaze ili su prisiljeni napustiti svoje domove zbog raznih razloga, koji dijele legitimnu želju da znaju i imaju, ali prije svega, da budu više."