Zrinka Puharić: Mladi su posebno podložni negativnim utjecajima interneta
Prekomjerna uporaba internetskog sadržaja može dovesti do razvoja problematičnih obrazaca ponašanja koji pokazuju obilježja bihevioralne ovisnosti, osobito kod djece i adolescenata. Određeni oblici online ponašanja (društvene mreže, online igre, streaming sadržaji) mogu aktivirati mehanizme nagrađivanja u mozgu slične onima koji su prisutni kod klasičnih ovisnosti - upozorava izv. prof. dr. sc. biomed. Zrinka Puharić, dr. med. spec. školske i sveučilišne medicine, prof. struč. stud., sveuč. spec. nutricionizma s Veleučilišta u Bjelovaru, te dodaje:
- Kod mladih se ovisnički obrasci manifestiraju kroz: postupni gubitak kontrole nad vremenom provedenim online; zanemarivanje školskih, obiteljskih i socijalnih obveza; emocionalnu nelagodu; razdražljivost ili anksioznost pri ograničavanju pristupa internetu; povlačenje iz stvarnih socijalnih odnosa i aktivnosti; smanjenje akademskog uspjeha i poremećaje dnevnog ritma, osobito sna.
Definicija ovisnosti o internetskom sadržaju i obilježja psihološke ovisnosti o internetu (POI)?
- U znanstvenoj literaturi ne postoji jedinstvena, univerzalno prihvaćena dijagnostička kategorija "ovisnosti o internetu". Umjesto toga koristi se niz pojmova poput: problematična uporaba interneta (Problematic Internet Use, PIU); internetska ovisnost (Internet Addiction); specifične bihevioralne ovisnosti (ovisnost o igrama, društvenim mrežama, online kockanju).
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u ICD-11 službeno priznaje poremećaj igranja videoigara (Gaming Disorder), dok se ostali oblici digitalne ovisnosti još uvijek istražuju.
Psihološka ovisnost o internetu (POI) uključuje sljedeće ključne komponente: preokupiranost internetskim aktivnostima; toleranciju (potreba za sve duljim korištenjem); simptome apstinencije (nemir, razdražljivost, tjeskoba); neuspješne pokušaje kontrole ili smanjenja korištenja; nastavak ponašanja unatoč negativnim posljedicama.
Posljedice POI-ja mogu biti emocionalne (depresivnost, anksioznost, smanjeno samopoštovanje), socijalne (izolacija, narušeni odnosi), obrazovne i profesionalne, ali i tjelesne (poremećaji sna, kronični umor, smanjena tjelesna aktivnost).
Što navode znanstvena istraživanja čimbenika nastanka ovisnosti o internetu?
- Brojna međunarodna i domaća istraživanja potvrđuju da je ovisnost o internetskom sadržaju multifaktorski uvjetovana pojava. Među najčešće identificiranim rizičnim čimbenicima navode se: individualne osobine (impulzivnost, niska samoregulacija, emocionalna osjetljivost); prisutnost anksioznih ili depresivnih simptoma; obiteljski čimbenici (nedostatak nadzora, slabija emocionalna povezanost); socijalna izolacija ili poteškoće u stvarnim odnosima; dizajn digitalnih platformi temeljen na principima maksimalnog zadržavanja pažnje.
U Hrvatskoj i regiji provedena su istraživanja koja potvrđuju povezanost problematične uporabe interneta s mentalnim zdravljem adolescenata, kvalitetom života, školskim uspjehom i obiteljskim odnosima. Nalazi su u skladu s međunarodnim istraživanjima provedenima u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi.
Zašto su mladi posebno podložni negativnim utjecajima interneta? Jesu li društvene mreže najrizičnije?
- Djeca i adolescenti predstavljaju razvojno osjetljivu populaciju. Neuroznanstvena istraživanja pokazuju da dijelovi mozga odgovorni za samokontrolu, planiranje i procjenu dugoročnih posljedica nisu potpuno razvijeni do rane odrasle dobi. Istodobno, mladi su izrazito osjetljivi na socijalno vrednovanje i prihvaćanje te skloniji impulzivnom ponašanju u fazi formiranja identiteta.
Društvene mreže nisu "najopasnije", ali zbog svoje strukture (stalne notifikacije, algoritamsko poticanje angažmana, sustavi lajkova i društvene usporedbe) posebno su snažan izvor psihološkog potkrepljenja, što povećava rizik od kompulzivne uporabe.
Što nam možete reći o prevenciji, zaštiti mladih i uloge zakonske regulative?
- Prevencija se smatra najvažnijim i najučinkovitijim pristupom zaštiti mladih od negativnih učinaka pretjerane uporabe interneta. Uključuje: sustavnu edukaciju djece, roditelja i nastavnika; razvoj digitalne i medijske pismenosti; poticanje ravnoteže između online i offline aktivnosti; ranu identifikaciju rizičnih obrazaca ponašanja.
Zakonska regulativa, poput nedavno usvojenog australskog zakona o dobnom ograničenju pristupa društvenim mrežama, otvara važno pitanje odgovornosti digitalnih platformi i uloge države u zaštiti djece. Iako takve mjere mogu imati preventivni učinak, one ne mogu biti učinkovite bez paralelne edukacije i podrške obitelji i obrazovnog sustava.
Uzimajući sve u obzir, kakav bi bio zaključak, vaš završni komentar?
- Prekomjerna uporaba internetskog sadržaja može, osobito kod mladih, dovesti do razvoja problematičnih i ovisničkih obrazaca ponašanja s ozbiljnim psihološkim, socijalnim i obrazovnim posljedicama. Ovisnost o internetu nije jednostavan ni jednoznačan fenomen, već rezultat složene interakcije individualnih, razvojnih i društvenih čimbenika.
Učinkovit odgovor zahtijeva integrirani pristup koji uključuje prevenciju, edukaciju, stručnu podršku i promišljenu regulaciju digitalnog okruženja. Cilj nije zabrana tehnologije, već razvoj zdravog, odgovornog i svjesnog odnosa prema digitalnom prostoru u kojem mladi danas odrastaju. (D.J.) n
