Francuska vlada je pala. Njemačka može očekivati ​​novu tek za pola godine. Upravo kada se Donald Trump priprema preuzeti dužnost u SAD-u, moćnici EU-a suočavaju se s političkim problemima i privrednom stagnacijom - naglašava Ella Joyner, čiji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe u opremi, prenosimo u cijelosti.

Srijeda je bila dug dan za francuskog premijera s najkraćim mandatom. Navečer je manjinska vlada 73-godišnjeg Michela Barniera srušena glasanjem o povjerenju u francuskom donjem domu parlamenta, Nacionalnoj skupštini, u kojem su se protiv njega udružili zakleti neprijatelji s ljevice i krajnje desnice. "Ovaj prijedlog za izglasavanje nepovjerenja sve će učiniti ozbiljnijim i težim. To je ono u što sam siguran", rekao je Barnier uoči glasanja. U četvrtak ujutro službeno je podnio ostavku. On će i dalje biti vršitelj dužnosti premijera do sastavljanja nove vlade. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nije gubio vrijeme tražeći zamjenu. U roku od nekoliko sati imao je u vidu kandidate. Nije prvi put da Macron, čiji drugi i posljednji predsjednički mandat istječe 2027., odbija pozive da sam podnese ostavku.

ŠTO JE SLJEDEĆE?

Macron je u rujnu imenovao Barniera kako bi okončao višemjesečnu političku neizvjesnost. Predsjednik je raspisao prijevremene parlamentarne izbore koji su u srpnju ostavili Nacionalnu skupštinu podijeljenu u tri bloka, od kojih nijedan nije bio dovoljno jak da vlada sam. Široka lijeva koalicija, Nova narodna fronta, pobijedila je na izborima, ali krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen osvojila je najviše glasova kao jedna stranka. Macronova propoduzetnička centristička grupa Ensemble nije htjela surađivati ni s jednom od njih. Umjesto toga formirali su manjinsku vladu s Barnierovom desničarskom republikanskom strankom unatoč povijesno lošim rezultatima na parlamentarnim izborima.

Dok je bio na dužnosti, stari konzervativac Barnier isticao je francuske financije jednim od svojih glavnih prioriteta. Sa 6,1 % ove godine omjer francuskog bruto domaćeg proizvoda i duga dvostruko je veći nego što dopuštaju pravila EU-a. Zemlja je među nekoliko država EU-a koje su službeno dobile opomenu Europske komisije. Barnier je predložio reformu proračuna i socijalnog osiguranja za 2025. koja bi smanjila javni dug, ali je zahtijevala povećanje poreza i smanjenje potrošnje, što su ljevica i krajnja desnica oštro odbili kao mjere štednje koje zanemaruju potrebe građana. On je to u parlamentu predstavio kao izbor: ili glasanje za budžet ili će vlada pasti. Parlament je odabrao ovo drugo, što je pokrenulo inicijativu za izglasavanje nepovjerenja nakon koje je njegova vlada pala.

Nije jasno što je pred Francuskom, koja se nalazi u eri političke nestabilnosti bez presedana od kraja Drugog svjetskog rata. Odnos snaga u Narodnoj skupštini ostaje isti. Podijeljena je na tri bloka koji ne žele međusobno koalirati. Formiranje vlade izgleda jednako teško kao i u lipnju. Macron je jasno dao do znanja da će ostati, a novi parlamentarni izbori ne mogu biti raspisani do sredine 2025. godine.

U međuvremenu je Macron imenovao premijerom centrista Françoisa Bayroua, koji će biti u sličnoj slaboj poziciji, boreći se da njegovu političku viziju odobri francuski parlament. Prema predsjedničkom sustavu zemlje, većina moći je koncentrirana u Macronovim rukama, iako se čini da on ima sve slabiju kontrolu. Za Europsku uniju sve to vjerojatno znači Francusku više okupiranu samu sobom i potencijalno usporavanje važnih kolektivnih odluka. "Trebamo francusku vladu koja radi na europskom zakonodavstvu, tako da bi bilo dobro da što prije dobije novu vladu", rekla je za DW Sophie Pornschlegel iz Centra Jacques Delors, think-tanka u Berlinu. Tri mjeseca u kojima Francuska nije imala vlade prije Barnierova imenovanja nisu izazvala previše problema, kaže ona. No, prema njezinim riječima, to je razdoblje bilo manje ključno jer nova Europska komisija tada još nije preuzela dužnost. No Pornschlegel također upozorava na to da ne treba previše zvoniti na uzbunu: "Također postoji mogućnost da uopće ne dođe do velike političke krize ako relativno brzo formiraju novu vladu."

U isto vrijeme, Njemačka je također oslabljena. Kancelar Olaf Scholz okončao je svoju koalicijsku vladu prošlog mjeseca, a izbori su zakazani za veljaču. Nova vlada trebala bi preuzeti dužnost u Berlinu do lipnja. Do tada će se vlada vjerojatno suzdržati od velikih i odvažnih političkih odluka. "To su loše vijesti. Ono što nam je potrebno u vremenima krize i geopolitičkih previranja je imati snažno i stabilno vodstvo", kaže Pornschlegel.

Njemačka i Francuska također se suočavaju s lošim ekonomskim prognozama. U studenom je investicijska banka Goldman Sachs predvidjela da će obje zemlje - dva najveća gospodarstva u eurozoni - zabilježiti gospodarski pad u 2025., iako će prisno povezano jedinstveno tržište u cjelini spriječiti recesiju. "Unatoč tim izazovima, podaci o privrednoj aktivnosti za europodručje pokazuju skroman, ali pozitivan rast", napisao je ekonomist Sven Jari Stehn.

STIŽE TRUMP 2.0

Pariz i Berlin slove kao ključne osovine moći u Europskoj uniji, pokreću politiku i postavljaju glavne konture agende 27 članica Unije. Njihovi problemi kod kuće dolaze u kritičnom trenutku. U siječnju će se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću i započeti svoj drugi mandat. Za EU to vjerojatno znači povratak kaznenih carina, što donosi loše vijesti posebno za njemačku automobilsku industriju.

Unutar NATO-a europske države mogu očekivati ​​redovite kritike iz Washingtona zbog premalih izdvajanja za obranu. Trump je prije prijetio da će članice NATO-a ostaviti same u slučaju napada ako ne budu izdvajale dovoljno za vlastitu vojsku. Novoizabrani republikanski predsjednik, sa svojim sloganom "Amerika na prvom mjestu", također je rekao da će brzo završiti ukrajinski rat gurajući Kijev da pregovara s Moskvom. Ako Trump povuče američku vojnu potporu Ukrajini, EU će biti pod pritiskom da posegne vrlo duboko u džep kako bi popunio prazninu.

Za Pawela Zerku iz Europskog vijeća za vanjske odnose, bez obzira na to što se događa u Parizu i Berlinu, Trumpov povratak znači da drugi moraju djelovati. "Europljani jednostavno moraju preuzeti veći dio tereta kada je u pitanju obrana Europe i potpora Ukrajini", rekao je Zerka za DW, te dodao: "Svakako će se osjetiti oslabljeno francusko sudjelovanje u ovim raspravama. Ali to jednostavno znači da će druge zemlje morati preuzeti veću ulogu, izići iz sjene i svoje zone udobnosti."