Koliko su se s vremenom izborni slogani razvijali, dovoljno je pogledati povijest izbora u SAD-u, pa je tako Abraham Lincoln 1860. imao izborni slogan "Vote yourself a farm and horses", 1904. godine Theodore Roosevelt imao je slogan "National Unity. Prosperity. Advancement", a 1940. godine Franklin D. Roosevelt koristio je slogan "Willkie for the Millionaires, Roosevelt for the Millions", u kojem je direktno napadao svog protukandidata, Wendella Willkieja - podsjeća Željko Riha, komunikacijski stručnjak i politički komentator, stariji partner u Fractional Consultants Ltd., te dodaje:

Željko Riha

- Slogani su se, kao što se vidi iz ovih primjera, razvijali i evoluirali, ponekad su direktno komunicirali stav kandidata, a nekada su služili za napad na oponenta. Osobno bih izdvojio spontani slogan koji je čuo Harry Truman 1948. na jednom od svojih skupova i iskoristio za svoju kampanju: "Give Em Hell, Harry!" Slogani se, stoga, mogu promatrati u kontekstu vremena u kojem su nastali, a neki su i bezvremenski.

Slogan, izborni spot, oglas, sučeljavanje, politički skup, svi ti elementi čine izbornu kampanju i svi ti elementi, kada se dobro poslože, čine razliku između pobjede i poraza na izborima. Kao savršeni dijelovi puzzlea oni moraju složiti sliku kandidata za funkciju za koju se natječe.

Ne smijemo smetnuti s uma da je sva ta "magija" beskorisna ako kandidat nema "ono nešto", ako nije autentičan, iskren, direktan i ako ne rezonira kod svojih birača. To se vidjelo sada na posljednjim predsjedničkim izborima u SAD-u, gdje se Harrisova prozivala da uči svoje tekstove kao da glumi u filmu, a Trump je svojstven sebi, pričao direktno iz glave, što se očito većini Amerikanaca svidjelo.

Koliko neki izborni slogan može pomoći (ili odmoći) nekom kandidatu u izbornoj utrci za predsjedničku funkciju, kakav slogan mora biti, sadržajno i formativno, da bi imao utjecaja na birače? Početkom 1980-ih Ronald Reagan imao je slogan "Let's Make America Great Again" (LMAGA), koji je Donald Trump modificirao u "Make America Great Again" (MAGA)...

- Iz svog iskustva mogu reći da slogan koji opisuje kandidata može dosta pomoći u kampanji, i tu bih izdvojio slogan na prošlim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj predsjednika Milanovića "Predsjednik s karakterom". Vrlo jednostavan, ali opisan slogan, za koji ste odmah znali o kome se radi.

Trump je, s druge strane, kao i sa svakim businessom, od "Make America Great Again" (MAGA) napravio svojevrsni brend, a MAGA pokret gotovo da je postao iznad samog Trumpa. Slogan je važan i prema mom mišljenju treba biti sinonim za kandidata, odnosno treba biti svojstven kandidatu koji stoji iza njega.

Da se vratimo na domaći teren. Kakva je zasad hrvatska predsjednička kampanja, dinamična i uzbudljiva ili spora i dosadna, između ostalog? Što se pamti, a što odmah zaboravlja? S kampanjom u svezi, u tijeku je prikupljanje 10.000 potpisa, Milanović i Primorac su to već odradili, tko će još uspjeti, tko otpasti?

- Zapravo ćemo tek sada vidjeti tko su pravi sudionici hrvatske predsjedničke kampanje, i tu sam uvjeren naravno da će kandidati poput predsjednika Milanovića, gospodina Primorca, gospođe Kekin bez problema prikupiti 10.000 potpisa za službenu kandidaturu, a za neke druge mislim da će ovo pokazati kakav zapravo politički kapital imaju (u biračkom tijelu) ili nemaju.

Rekao bih da je novi slogan predsjednika Milanovića (koji sada dijeli i s predsjednikom Tuđmanom), "Predsjednik za Predsjednika", ostvario dobar odjek u javnosti, dok su drugi, pa rekao bih, svojstveni kandidatima koji stoje iza njih.

Naša izborna kampanja dosta je zanimljiva, a posebice mi je zanimljiva, ali i čudna strategija izbornog stožera gospođe Kekin. Njezin je fokus na gospodinu Primorcu, a s druge strane ne pokušava uzeti ni jedan glas predsjedniku Milanoviću. Čudno je zato što brojevi pokazuju drukčije, prema jednom od posljednjih istraživanja 44 % glasača Možemo! dalo bi glas predsjedniku Milanoviću, 39 % gospođi Kekin, a samo 2 % gospodinu Primorcu. Na temelju samo takvih podataka rekao bih da je vrlo čudna strategija.

Trebaju li Hrvatskoj izborna sučeljavanja na televiziji/televizijama, debate, rasprave o izbornim programima...? Koliko to ima nekog jačeg učinka, koje i kakve teme bi mogle dominirati?

- Osobno smatram da je u ovakvoj vrsti utrke izborno sučeljavanje iznimno važno. Ključ je da se u javnom prostoru stvori okruženje u kojem svi kandidati mogu međusobno debatirati o temama važnim za izbore. Izborno sučeljavanje temelj je demokratske utakmice koju nazivamo izbori, i bio bi poraz za demokraciju kada bi prestali sa sučeljavanjima, i to ozbiljan poraz za demokraciju. Stoga smatram da trebaju izborna sučeljavanja, i to u raznim formatima, od televizije do digitalnih kanala.

Za kraj - kratak komentar o ukupnom dojmu koji su na vas ostavili pojedini izborni slogani kandidata i kandidatkinja?

- Kao što sam već u prethodnim odgovorima obrazložio, svaki je slogan svojstven kandidatu koji stoji iza njega. Važno je da je prepoznatljiv za kandidata, a najvažnije je da se svidi biračkom tijelu na koje kandidat računa na dan izbora. Ako ćemo izdvojiti, onda bih rekao da onaj koji najviše zbunjuje je slogan gospodina Primorca, ali i gospodina Bulja.