Koliko je važan ekonomski i gospodarski aspekt pobjede Donalda Trumpa, pitanje je koje nakon američkih izbora postavljaju mnogi svjetski analitičari. Ako se može suditi prema prvim vijestima, Trump je već donio novi optimizam na burze, dogodio se i snažan rast bitcoina te promjene u ključnim sektorima. Ujedno se investitori klade na Trumpova obećanja o ekonomskoj ekspanziji i deregulaciji.

Jeli to sve početni hype/trend ili će Trump doista pokrenuti promjene, vratiti povjerenje na tržišta, povećati zaposlenost - pitali smo prof. dr. sc. Ernesta Vlačića, sveučilišnog i veleučilišnog profesora, osnivača i direktora razvojnoistraživačke organizacije NOVAMINA i predsjednika Tematskog inovacijskog vijeća RH za energiju i održivi okoliš.

- Trumpova politika, koju možemo nazivati i trampizam, posebno u segmentu deregulacije i njegov slogan America First, izazvat će potencijalne trgovinske frikcije i barijere, ali ujedno i otvoriti nove prilike za EU da poveća svoj izvoz na američko tržište. No ako SAD nastavi smanjivati regulaciju u ključnim sektorima, poput energije, financija i ostalih segmenata industrije, EU bi se mogao suočiti s izazovom daljnjeg zadržavanja konkurentnosti u ovom kontinuiranom padu, izazvanom zadovoljavanjem i održavanjem strogih ekoloških i društvenih standarda, između ostalog nametnutih i krovnom Green Deal strategijom.

Trenutni porast optimizma na burzama i rast bitcoina mogu biti reakcija na tržišna očekivanja povezana s Trumpovim obećanjima o deregulaciji i fiskalnim poticajima, ali postavlja se pitanje koliko će se ta obećanja ostvariti i kakve će posljedice imati. Nadalje, rast bitcoina može se djelomično pripisati i nesigurnosti u vezi s Trumpovim politikama, što često povećava potražnju za alternativnim investicijama. EU bi mogao iskoristiti ovaj trenutak da adaptira regulaciju kriptotržišta i razvije jasnije strategije za segment digitalne ekonomije kako bi se bolje pozicionirao u tom sektoru. Povijest pokazuje da tržišta često reagiraju impulzivno na političke promjene, a zapravo učinci postaju vidljivi tek nakon konkretne provedbe politika. Ako Trump uspije provesti planirane reforme, to bi moglo donijeti znatne promjene u globalnoj ekonomiji, uključujući povećanje zaposlenosti i povjerenja na tržištima. No, ako politike ostanu nedosljedne ili neostvarene, optimizam bi se mogao brzo raspršiti, ostavljajući prostor za neizvjesnost i moguće poremećaje.

EPA

U tom smislu svjedoci smo da rast optimizma na tržištima često ima kratkoročan špekulativni karakter ako nije potkrijepljen stvarnim politikama i rezultatima. Međutim, ako Trump uspije u implementaciji obećanih poreznih olakšica i poticaja za infrastrukturne projekte, to bi moglo privući nove investicije u SAD i posredno imati pozitivan učinak na globalnu ekonomiju, uključujući i EU. Trumpova retorika o povratku radnih mjesta u SAD i oživljavanju industrijskih sektora izaziva optimizam među investitorima. Međutim, ako SAD uspješno provede protekcionističke mjere, neke europske industrije koje ovise o izvozu u SAD mogle bi biti pogođene, što bi moglo narušiti zaposlenost i povjerenje u EU. U konačnici izgledno je da koktel Trumpovih ekonomskih strateških poteza između ostalog ima za cilj reindustrijalizaciju zemlje, koja je i osnova koncepta MAGA - Make America Great Again.

Stoga iz perspektive EU-a ekonomski i gospodarski aspekt pobjede Donalda Trumpa donosi nekoliko ključnih izazova i prilika, ali svakako je teško precizno procijeniti dugoročan učinak njegovih politika. Za EU vodstvo, prilagodljivost, agilnost i sposobnost da iskoristi nove trgovinske i investicijske prilike dok istovremeno štiti svoje interese, bit će ključna u ovoj nepredvidljivoj situaciji.

Kako će velike američke korporacije reagirati na Trumpa kad njegova administracija od veljače i službeno krene u četverogodišnji mandat? Elon Musk je u kampanji golemim novčanim iznosima podržao Trumpa, koji mu sad vraća uslugu dajući mu mjesto u Vladi...?

- Trumpova administracija predstavlja prije svega priliku, ali ujedno i rizik za američke korporacije. Velike američke korporacije vjerojatno će reagirati pragmatično na Trumpovu administraciju, fokusirajući se na prilike koje im njegove politike mogu donijeti. Njegova obećanja o smanjenju poreza, deregulaciji i poticanju domaće proizvodnje privlačna su za korporativni sektor, pogotovo za industrije poput automobilske, energetike i slično, te financija, razvoja i tehnologije. Međutim, reakcije će se zasigurno razlikovati među sektorima i ovisiti o specifičnim politikama koje administracija implementira.

Trumpov fokus na revitalizaciju tradicionalnih industrija poput čelika i ugljena te smanjenje regulacija u energetskom sektoru mogu snažno motivirati velike korporacije u tim područjima. Tvrtke koje ovise o jeftinim izvorima energije, kao i one u sektoru fosilnih goriva, vjerojatno će pozdraviti ovakve politike. Zanimljiv je Putinov potez ruskog embarga na isporuku nuklearnog goriva Sjedinjenim Državama u trajanju od nekoliko mjeseci koji je stupio na snagu prije nekoliko dana. On se može promatrati kao odgovor na sankcije Bidenove administracije i dio šireg geopolitičkog pritiska pa sve do dolijevanja vode na Trumpov mlin, pri čemu bi pri stupanju Trumpa na dužnost sankcije bile anulirane.

S druge strane, moćne tehnološke kompanije, poput onih iz Silicijske doline, možda će reagirati podijeljeno. Trumpova kampanja u nekim je trenucima bila u sukobu s globalnim vrijednostima koje 5. industrijska revolucija zagovara, poput globalne povezanosti, humanocentričnosti, održivosti, mobilnosti - čitaj imigraciji.

Ipak, imenovanje Elona Muska u administraciju upozorava na to da Trump razumije važnost privlačenja inovativnih lidera, ali ostaje vidjeti hoće li to biti izbalansirano s politikama koje favoriziraju tradicionalne industrije. U konačnici, prisutnost Muska u administraciji signalizira Trumpovu spremnost da surađuje s vizionarima iz tehnološkog sektora, što bi moglo ublažiti eventualne moguće tenzije. S druge strane, Musk, koji je Trumpu dao znatnu resursnu podršku, pokazuje kako će korporacije koristiti priliku za pozicioniranje blizu vlasti kako bi osigurale benefite za svoje poslovanje, a time izravan sukob interesa. Benefiti se odnose ponajprije na Muskove preferencijalne tehnologije kao što su istraživanja svemira, električnih vozila i inovacije u infrastrukturi. Stoga imenovanje Muska, a s njime i Viveka Ramaswamya da predvode ono što se kolokvijalno naziva "Ministarstvo efikasnosti vlade" (DOGE) istovremeno izaziva dodatne kontroverze zbog stila upravljanja samog Muska, koji konceptualno ne odgovara inkrementalističkom modelu (donošenje većeg broja manjih i sporednih odluka koje se prilagođavaju okolnostima, nap. DJ), koji je svojstven i uvriježen u javnom sektoru. Takav bi duet mogao aktivirati uskoro izvjesnu varijantu administracijskog "hitroreza", i to na steroidima, što može izazvati disrupcije i otpore kod internih dionika.

Konačno, korporativna Amerika, poznata po pragmatičnom pristupu, vjerojatno će se prilagoditi Trumpovim politikama kako bi maksimizirala koristi. Međutim, dugoročni učinci, poput reakcija na potencijalni trgovinski protekcionizam, mogli bi stvoriti izazove, posebno za kompanije s već snažno razvijenim globalnim opskrbnim lancima.

EPA

PROMJENA PRIORITETA

Trump je najavio "novo zlatno doba" za SAD. No gdje je tu sad Europska unija, što EU može očekivati od novog mandata Donalda Trumpa?

- Trumpovo "novo zlatno doba" za SAD može imati duboke implikacije za Europsku uniju, kako u ekonomskom, tako i u geopolitičkom smislu. Artikulirana MAGA politika već je nagovijestila povlačenje SAD-a iz globalnog liderstva, iliti globalnog policajca, na koje su se mnogi partneri, uključujući i EU oslanjali desetljećima. Njegov drugi mandat mogao bi dodatno naglasiti ovu promjenu prioriteta, ostavljajući Europu u poziciji da preuzme veću odgovornost za vlastitu budućnost.

Najavljeni dodatni protekcionizam i politika fokusirana na domaću proizvodnju mogli bi intenzivirati trgovinske tenzije s EU-om. Raniji prijepori oko carina na čelik, aluminij i automobilski sektor, mogli bi se obnoviti. EU bi mogao biti prisiljen ulagati veće napore u diverzifikaciju trgovinskih odnosa, osobito s Kinom, Indijom i Afrikom, kako bi smanjio ovisnost o SAD-u. U kontekstu ekonomske ranjivosti MAGA protekcionistička politika može i hoće negativno utjecati na ključne europske industrije, kao što su automobilska i poljoprivredna.

Trumpova retorika o NATO-u, uključujući zahtjeve da članice EU-a povećaju izdvajanja za obranu, mogla bi dodatno destabilizirati transatlantske odnose. Iako NATO ostaje ključni jamac sigurnosti, EU bi mogao osjećati pritisak da razvije vlastite obrambene kapacitete, kroz inicijative poput "Europske obrambene unije", a to onda perpetuira već sada zahuktalu novu trku u naoružanju. Stoga ako SAD nastavi smanjivati svoju prisutnost i angažman u Europi, EU će se suočiti s prazninom koju će teško popuniti vlastitim resursima, bar u kratkom roku.

Nova administracija mogla bi nastaviti s politikama koje jačaju bilateralne odnose s pojedinačnim europskim državama, poput Poljske ili Mađarske, potkopavajući jedinstvo EU-a. To bi moglo stvoriti dodatne unutarnje podjele i ugroziti napore u zajedničkom djelovanju na globalnoj sceni.

VLASTITA ODGOVORNOST

Hoće li se trampizam preliti u Europu više nego dosad? Ima li razloga za strah?

- Trampizam, kao politički fenomen koji naglašava populizam, nacionalizam i skepticizam prema multilateralnim institucijama, već ima odjeke u Europi. Stranke i pokreti slični Trumpovim idejama jačaju u više europskih zemalja, uključujući Francusku, Italiju i Mađarsku. Drugi Trumpov mandat mogao bi dodatno ohrabriti takve stranke, pogotovo ako SAD pokaže ekonomske uspjehe koje bi mogli povezati s njegovim politikama. U tom smislu podjele unutar EU-a, odnosno Trumpova podrška "suverenističkim" liderima u Europi, mogle bi dodatno oslabiti jedinstvo Unije.

U kontekstu navedenog, Trumpova politika može EU postaviti pred izazove, ali istovremeno i pružiti priliku za redefiniranje svoje uloge na globalnoj sceni. Ako Europa uspije preuzeti odgovornost za vlastitu sudbinu, to bi moglo rezultirati jačom, samostalnijom Unijom, koja je spremna suočiti se s globalnim izazovima.

Nažalost, Europa je s velikim kašnjenjem postala svjesna trenutne geopolitičke situacije, što vrlo otvoreno i razborito u svom izvješću od prije oko mjesec dana šef ECB-a (European Central Bank) Mario Dragi iznosi. Kao odgovor, zasigurno uključuje diverzifikaciju ekonomskih partnera, tj. proširenje trgovinskih odnosa s Azijom, Latinskom Amerikom i Afrikom, kako bi se smanjio utjecaj trgovinskih politika SAD-a. Sljedeće, preuzimanje odgovornosti za vlastitu budućnost znači da EU mora prije svega jačati stratešku autonomiju na način da EU treba razviti neovisniju obrambenu politiku i smanjiti ovisnost o SAD-u u području sigurnosti. I naravno, kao condicio sine qua non odnosi se na jačanje kohezije unutar EU-a, pri čemu EU kao nikada do sada mora raditi na sprječavanju unutarnjih podjela i osigurati da sve članice djeluju u skladu sa zajedničkim interesima.