U Francuskoj nije izglasan plan proračunskih prihoda za 2025., a i Njemačka će iduću godinu početi bez usvojenog državnog proračuna. Vremena su komplicirana, a dva najveća europska gospodarstva su u problemima - piše Andreas Noll, čiji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe u tekstu i opremi, prenosimo u cijelosti.

Njemački kancelar Olaf Scholz i francuski premijer Michel Barnier trenutno se suočavaju s jednakim problemima: oni žele politički djelovati, ali za to (više) nemaju podršku parlamenta. Nacionalna skupština u Parizu nedavno je velikom većinom glasova odbacila prvi dio proračuna za 2025. godinu, koji se odnosi na prihode. Vladin blok i zastupnici desničarskog populističkog Nacionalnog okupljanja srušili su taj prijedlog s 392 glasa protiv i 192 za. Glasanje je provedeno nakon dvotjedne rasprave u kojoj je ljevičarski savez Nova narodna fronta (NFP), koji čini najveći politički blok u parlamentu, izmijenio predloženi tekst svojim amandmanima.

U nacrt su uključili porez na bogatstvo milijardera, porez na superdividende velikih korporacija, porez za multinacionalne kompanije i veći porez za digitalne tvrtke, kao i novi porez za posebno bučne motocikle. S druge strane, zastupnici su iz predloženog proračuna izbacili viši porez na električne i plinske grijalice, što je vlada planirala.

S PRORAČUNOM ILI BEZ NJEGA?

Državni proračun program je vlade izražen brojkama. U turbulentnim vremenima upravo taj proračun nedostaje i Berlinu i Parizu. Dok se Michel Barnier, unatoč porazu, još može nadati izglasavanju proračuna za 2025., trenutna manjinska vlada u Berlinu više nema tu mogućnost. Najviše što bi se moglo usvojiti uz podršku oporbe prije raspuštanja Bundestaga rebalans je proračuna za 2024. godinu. Taj je rebalans postao nužan jer vladi nedostaju sredstva za ovu godinu: dodatnih 3,7 milijardi eura za socijalnu pomoć građanima i više od deset milijardi eura za ulaganja u obnovljive izvore energije. Do kraja godine vlada mora pronaći novac ili uvesti blokadu proračunskih rashoda.

Kada se Donald Trump 20. siječnja drugi put useli u Bijelu kuću Bundestag će, po svemu sudeći, već biti raspušten. Nepunih pet tjedana poslije, 23. veljače, Nijemci će birati novi parlament. Formiranje vlade bi, ovisno o rezultatima izbora, moglo potrajati do proljeća. Njemačka bi, i nakon raspuštanja parlamenta imala kancelara i ministre, ali bi oni bili samo u tehničkom mandatu. U toj prijelaznoj fazi ne bi smjeli donositi temeljne ili dalekosežne odluke. Tek će nova vlada moći pregovarati s Trumpovom administracijom ili donositi odluke na razini Europske unije. Do tada će preostati samo čekanje - možda i olakšanje, jer je neuspješna "semaforska koalicija" proteklih godina u Bruxellesu smatrana teškim partnerom. U nekoliko navrata, recimo, pri glasanju o zakonu EU-a o opskrbnim lancima i pravilima o emisiji štetnih plinova za kamione, njemačka je vlada glasala suzdržano.

Na samitima EU-a u Bruxellesu ili u Bijeloj kući Francusku predstavlja predsjednik Emmanuel Macron, ali u svakodnevnom političkom radu u ministarskim vijećima EU-a ključnu ulogu ima vlada premijera Michela Barniera iz konzervativne stranke Republikanci (LR). Macron je imenovao tog 73-godišnjeg političara nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih ljetos, na kojima je predsjednikov savez doživio velik pad podrške. Ipak, čak ni udruženi, predsjednikova alijansa i LR nemaju većinu u Nacionalnoj skupštini. Štoviše, nakon nešto više od dva mjeseca partneri još uvijek nemaju obvezujući program vlade - i nesuglasice su česte.

Neuspjeh proračuna za 2025. u Nacionalnoj skupštini mogao bi ipak ići u korist premijera. Sada će u drugi parlamentarni dom ići izvorni prijedlog vlade, a ne promijenjeni nacrt. Planirane uštede na socijalnim davanjima i u javnoj upravi - ukupno oko 60 milijardi eura za proračunsku 2025. godinu - mogle bi lakše proći u konzervativnom Senatu nego u Nacionalnoj skupštini.

Europska je komisija u lipnju pokrenula postupak protiv Francuske zbog visokog državnog duga. Kreditne agencije također pomno prate situaciju. S deficitom od šest posto BDP-a ove godine i dugom od 113 posto BDP-a, stanje proračuna je dramatično.

GLASANJE O NEPOVJERENJU

Ubrzo nakon što njemački kancelar Olaf Scholz 16. prosinca u Bundestagu postavi pitanje povjerenja vladi, mogla bi se odlučiti i sudbina njegova francuskog kolege. Kako je zasad planirano, francuski proračun za 2025. treba proći odbor za posredovanje u posljednjem tjednu prije Božića. Nakon toga Nacionalna skupština mora donijeti konačnu odluku. Moguće je da će se francuska vlada, suočena s prjetećim porazom, osloniti na članak Ustava koji omogućava usvajanje proračuna bez završnog glasanja. Ako vlada primijeni taj članak, oporba ima rok od 24 sata za podnošenje zahtjeva za izglasavanje nepovjerenja. Ako taj zahtjev dobije većinu, vlada bi morala podnijeti ostavku, a prijedlog proračuna bio bi srušen. Ako dođe do tog scenarija, dva najveća gospodarstva EU-a suočit će se s privremenim proračunom, politički paralizirana na pragu ključne godine. Ovo privremeno upravljanje u oba slučaja ograničeno je na zakonski propisane i postojeće obveze i služi samo za osiguravanje osnovnih funkcija države. Plaće, mirovine i socijalna davanja bit će financirani, ali će politički projekti biti na čekanju.

Kancelar Olaf Scholz i njegov francuski kolega Michel Barnier sastaju se u Berlinu. Barnier dolazi u okviru svog prvog službenog posjeta kao francuski premijer. Hoće li to biti sastanak upoznavanja i oproštaja, više ne ovisi o njima.

(Novi izbori za Bundestag trebali bi se održati 23. veljače 2025. Prema informacijama njemačkog krovnog javnog servisa ARD-a, zastupnički klubovi socijaldemokrata i oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU suglasili su se oko tog datuma. I liberali iz FDP-a, kao i Zeleni, izgleda, podržavaju taj prijedlog. Tako je, nakon raspada tzv. semafor-koalicije, koju su činili SPD, FDP i Zeleni, postignut dogovor bar oko jednog termina. Jer polazi se od toga da se predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier neće usprotiviti tom prijedlogu. On će donijeti konačnu odluku o datumu izbora).