Prečesto su potrebni kompromisi zasjenjeni javno insceniranom svađom i glasnim ideološkim zahtjevima. Prečesto je savezni ministar Lindner blokirao zakone. Prečesto je taktično stranačko-politički sitničavo djelovao, prečesto me je iznevjerio. U ovim se riječima dala primijetiti duboka frustracija kancelara Olafa Scholza (SPD) kad je u srijedu (6. studenoga) javnosti objavio smjenu saveznog ministra financija iz koalicijskog partnera FDP-a Christiana Lindnera. Scholz je dodao: "Kao savezni kancelar to ne mogu tolerirati." Kancelar je naglasio da je u ove tri godine, koliko su skupa bili na vlasti socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), uvijek iznova iznosio prijedloge o tome "kako jedna koalicija sastavljena od tri različite stranke može doći do dobrih kompromisa". To je često bilo teško, dodao je Scholz... O toj vrućoj temi piše Sabine Kinkartz, čiji prilog za DW, uz neznatno skraćenje i prilagodbu, prenosimo u ovotjednoim Magazinu.

Kasno navečer u srijedu je šef FDP-ovog kluba zastupnika Christian Dürr službeno objavio da će se svih četvero FDP-ovih ministara povući s dužnosti. Riječ je o ministru financija Lindneru, ministru prometa Volkeru Wissingu, ministru pravosuđa Marcu Buschmannu i ministrici obrazovanja Bettini Stark-Watzinger. Time FDP okončava takozvanu semafor-koaliciju.

PRIJEVREMENI IZBORI

No u međuvremenu je Volker Wissing objavio da ostaje na dužnosti ministra prometa i da zbog toga istupa iz FDP-a. Nakon Lindnerove smjene je Wissing, kako navodi, razgovarao s kancelarom Scholzom koji ga je upitao želi li ostati na dužnosti, na što je ovaj pozitivno odgovorio. Wissing se, prema vlastitim navodima, neće učlaniti u neku drugu stranku.

Glasni zahtjevi za što skorijim raspisivanjem prijevremenih izbora stižu iz oporbe. Šef demokršćana i kluba zastupnika te stranke (CDU) Friedrich Merz i njegov parlamentarni kolega iz CSU-a Alexander Dobrindt od kancelara su zatražili da pitanje povjerenja vladi u Bundestagu pokrene odmah, umjesto 15. siječnja, kako je to najavljeno. Stoga bi Merz, koji je ujedno i službeno kancelarski kandidat svoje stranke, najradije htio da se prijevremeni izbori održe već u drugoj polovini siječnja. Prema sadašnjem planu i u skladu s ustavnim odredbama prijevremeni bi se izbori trebali održati do kraja ožujka 2025. Idući redovni parlamentarni izbori bili su predviđeni za rujan 2025.

Prva trostranačka koalicija u povijesti Savezne Republike Njemačke 15. studenoga 2023. počela se tako opasno ljuljati da se više nije mogla održati. Tog je dana Ustavni sud proračunsku politiku savezne vlade u dijelovima proglasio neustavnom. Konkretno je bilo riječ o 60 milijardi eura. Bundestag je, naime, za vrijeme pandemije koronavirusa odobrio određene kredite za borbu protiv posljedica. Ali na kraju nije bio potreban čitav odobreni iznos. Kada je stupila na vlast, semafor-koalicija je odlučila da će s preostalih 60 milijardi eura financirati klimatsku i energetsku politiku. No to preusmjeravanje sredstava bilo je protuustavno.

Pritom su upravo te milijarde bile odlučujuće za formiranje jedne koalicije koja je zapravo nespojiva. SPD i Zeleni su zapravo lijeve stranke koje se zauzimaju za jaku državu i državni novac ulažu u socijalnu politiku i zaštitu klime. Gospodarsko-liberalni FDP praktično je na svim poljima za koje se ove dvije stranke zauzimaju - suprotnog mišljenja. Liberali dosta polažu na vlastitu odgovornost samih građana. Država bi trebala samo u iznimnim slučajevima intervenirati i financijski se koliko god je moguće suzdržavati. U predizbornoj kampanji ta je stranka obećala da će sanirati proračun i ponovno se pridržavati ustavom propisane dužničke kočnice.

Dodatni kapital od 60 milijardi eura, koji nije bio dio saveznog proračuna, pomogao je u prevladavanju proturječnosti. Bio je to financijski poslovni temelj te koalicije, jer je tako bilo moguće štedjeti u proračunu, a opet imati novac za socijalnu i klimatsku politiku SPD-a i Zelenih. Planovi su bili veliki: Njemačka je trebala postati prethodnica u pitanju zaštite klime, a namjeravana je bila i izgradnja 400.000 novih stanova. Socijalna država trebala se modernizirati i reformirati socijalna davanja i mirovinske doprinose. Ujedno su se trebala povisiti ulaganja u istraživanja i razvoj.

Ispočetka je to savezništvo, koje je započelo jednim selfijem vodećih glava Zelenih i liberala, dobro funkcioniralo. Pritom su upravo ove dvije stranke jedan politički duo koji je dijametralno različit u pitanju političkih uvjerenja. Željeni partner Zelenih je bio SPD, koji je pobijedio na parlamentarnih izborima. Ali taj duo nije mogao imati parlamentarnu većinu, za to im je trebao FDP. To je bio prvi kamen spoticanja u koaliciji. Liberali su uvijek mogli argumentirati da, ako se surađuje s njima, bez njih vlast ne funkcionira.

Prvi duboki rez semafor-koalicija zadobila je kad je ministar financija Lindner u javnost izašao s idejom da se odobri popust na benzin i diesel zbog eksplodirajućih cijena goriva. Zatečeni Zeleni reagirali su ljutito i odbijajući te to jasno dali do znanja i javno. Od tada je vladao drukčiji ton koji je postajao sve suroviji. Svađe su sve više zasjenjivale politički učinak. Građani su to kažnjavali opadajućom podrškom. Semafor-koalicija je tako uspjela postati najneomiljenija vlada u povijesti Savezne Republike Njemačke. Dominantne su bile razmirice oko novca. SPD i Zeleni imali su problem s dužničkom kočnicom jer je zbog rata u Ukrajini, izbjeglica, Bundeswehra i sanacije infrastrukture u Njemačkoj lista potreba postajala sve duža. No FDP se nije dao omekšati o tom pitanju i pridržavao se kursa štednje, a trebao se uskoro donijeti i odobriti proračun za 2025. godinu. Pregovori o tome proračunu završili su tako da je Bundestagu proslijeđen proračunski prijedlog s rupom od 12 milijardi eura. Usporedno s tim održali su se pokrajinski izbori u rujnu 2024. na istoku zemlje. Nikad prije ove tri stranke nisu zabilježile tako loše rezultate kao tada. To je bila politička pljuska za SPD, Zelene i FDP.

NEMA VIŠE ŠANSE

Nakon tih izbora šef FDP-a Lindner postavio je ultimatum i proglasio "jesen odluka". Požurivao je koalicijske partnere u donošenju zakona o kojima su se sporili. Atmosfera je postala katastrofalna i predbacivanja stranačkih ljudi su se odvijala preko medija. U listopadu je Lindner svom ultimatumu dodao katalog zahtjeva u kojem praktično raskida s čitavom gospodarskom i financijskom politikom koalicije. SPD i Zeleni govorili su o provokaciji i već u tom trenutku sumnjali da Lindner igra na propadanje semafor-koalicije.

Ako se prijevremeni izbori održe prema aktualnom planu krajem ožujka, a ne u siječnju, kako to zahtijeva šef demokršćanske oporbe Friedrich Merz, kancelar Scholz bi to vrijeme htio i mogao koristiti da progura još nekolicinu zakona.