Pitanje klime, zagrijavanja planeta, gubitka životinjskih i biljnih vrsta obično se intenzivira ususret klimatskih summita ili pak elementarnih nepogoda. Koliko je stanje zapravo ozbiljno, govori i Izvještaj o stanju planeta, koji je nedavno objavio WWF (Svjetski fond za prirodu). Iz njihovih redova u studiju Media servisa ugostili su Sofiju Babić, stručnjakinju za okolišne politike. Prenosimo dio razgovora...

Babić je istaknula da je u populacijama divljih vrsta zabilježen pad od 73 posto:

- Mi pričamo o razdoblju od 70-ih naovamo, dakle, u posljednjih 50 godina događa se taj veliki pad, s tim da posljednjih godina to zaista ide sve brže i brže, vjerojatno zato što i naše ljudske aktivnosti, pogotovo u nekim sektorima, sve više pridonose tome da ugrožavamo prirodu, smanjujemo bioraznolikost i zaista povećavamo te klimatske promjene, koje na kraju dana idu svima nama na štetu.

Nekoliko je ključnih sektora naznačeno problematičnima:

- To su najvećim dijelom poljoprivreda, energetika i razvoj, zapravo različite vrste infrastrukture, često prometne infrastrukture. Mi zbog potrebe za velikim poljoprivrednim površinama često krčimo velika šumska područja. To navodno dovodi do pada bioraznolikosti i biljnih i životinjskih vrsta. U toj našoj modernoj poljoprivredi upotrebljavamo dosta pesticida umjesto da se koristimo prirodnim oprašivačima kao što su, recimo, pčele.

Zašto gubitak bioraznolikosti treba zabrinjavati ljude?

- Bioraznolikost je dio našeg ljudskog ekosustava. Dakle, apsolutno svaka životinjska ili biljna vrsta negdje djeluje na naš život, te nestanak jedne vrste povlači nestanak druge vrste. Zamislite, recimo, da nestane riblji fond, od kojeg ribari žive, a mi kao ljudi konzumiramo ribu u svojoj prehrani. Dakle, gubitak bioraznolikosti dovodi do problema s hranom, do problema sa zdravljem. Močvarna područja na sebe vežu velike kišne oborine, drveće u gradovima nam pomaže u borbi s velikim temperaturnim razlikama - pojašnjava Babić.

Izvjesno je da su problemi već ovdje, ali što treba poduzeti?

- Pojedinci ne mogu samostalno napraviti ništa i potrebna je na neki način zajednička akcija, s jedne strane političara, dakle donositelja odluka, onih koji mogu donijeti zakonska rješenja, velikih kompanija, industrija, zagađivača, i onda na kraju naravno i nas kao individualaca koji na dnevnoj bazi možemo svakako pridonijeti tome da se resursima koristimo odgovornije. Treba pojačati ulaganja u regenerativnu poljoprivredu, povećati stimulacije za alternativne izvore energije, a sektor financija treba omogućiti ulaganja u aktivnosti koje pridonose jačanju i otpornosti stanja prirode. Kada govorimo o pojedincima, često se govori o skladištenju otpada, ali važno je i stvaranje otpada - upozorila je Sofija Babić.