Došlo je do katastrofalnog prosječnog pada od 73 posto u populacijama promatranih divljih vrsta u samo 50 godina, odnosno od 1970. do 2020. Objavljeno je to u WWF-ovu Izvještaju o stanju planeta za 2024., predstavljenom u četvrtak u cijelom svijetu. Izvještaj upozorava da će u sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize - klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, dok se Zemlja približava opasnim prijelomnim točkama koje čine ozbiljnu prijetnju čovječanstvu.

Indeks živućeg planeta, koji je izradilo Zoološko društvo u Londonu (ZSL), uključuje gotovo 35.000 populacijskih trendova za 5495 vrsta od 1970. do 2020. Najveći pad zabilježen je u slatkovodnim ekosustavima (85 %), zatim u kopnenim (69 %) i morskim (56 %). Kako se navodi u izvještaju, gubitak i degradacija staništa, uglavnom prouzročeni ljudskim prehrambenim sustavom, najveća su prijetnja populacijama divljih vrsta diljem svijeta.

Prijelomna točka

Slijedi prekomjerno iskorištavanje, invazivne vrste i bolesti. Klimatske promjene dodatna su prijetnja populacijama divljih vrsta u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je zabilježen zaprepašćujući prosječni pad od 95 posto, navodi WWF. Dodaje kako pad populacija divljih vrsta može poslužiti kao rani pokazatelj povećanog rizika od izumiranja i potencijalnog gubitka zdravih ekosustava. "Kada su ekosustavi oštećeni, oni prestaju pružati dobrobiti o kojima ovisimo - čist zrak, vodu i zdravo tlo za hranu - te postaju osjetljiviji na prijelomne točke. Prijelomna točka nastaje kada se ekosustav gurne iznad kritičnog praga, što dovodi do velikih i potencijalno nepovratnih promjena", ističu autori izvještaja.

"Podatak o smanjenju 73 posto populacija vrsta je šokantan, ali očekivan. Priroda šalje poziv u pomoć. Povezane krize gubitka prirode i klimatskih promjena guraju divlje vrste i ekosustave izvan njihovih granica, s opasnim globalnim prijelomnim točkama, koje prijete oštetiti Zemljine sustave za održavanje života i destabilizirati društva. Katastrofalne posljedice gubitka nekih od naših najdragocjenijih ekosustava, poput Amazonske prašume i koraljnih grebena, osjetit će ljudi i priroda diljem svijeta", ističe Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji.

Indeks otkriva i neke populacije koje su se stabilizirale ili povećale zahvaljujući učinkovitim naporima za očuvanje, kao što su rast subpopulacije planinskih gorila od oko tri posto godišnje između 2010. i 2016. u planinama Virunga u istočnoj Africi ili povratak europskih bizona u središnju Europu. Međutim, izolirani uspjesi nisu dovoljni, smatra WWF.

Prema Globalnom okviru za biološku raznolikost zemlje su se već dogovorile o ambicioznim globalnim ciljevima za zaustavljanje i poništavanje gubitka prirode, Pariškim sporazumom zadano je ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5 Celzijevih stupnjeva, a UN-ovi ciljevi održivog razvoja usmjereni su na iskorjenjivanje siromaštva. Međutim, Izvještaj o stanju planeta navodi da su nacionalne obveze i djelovanje na terenu daleko od onoga što je potrebno za postizanje ciljeva za 2030. i izbjegavanje opasnih prijelomnih točaka.

Plan obnove

"Predstojeći međunarodni sastanci na vrhu o bioraznolikosti i klimi – COP16 i COP29 – ključne su prilike za države da ubrzaju korak i povećaju opseg svog djelovanja. WWF poziva zemlje da razviju i provedu ambicioznije nacionalne planove za prirodu i klimu, koji uključuju mjere za smanjenje globalne prekomjerne potrošnje, zaustavljanje i poništavanje domaćeg i uvezenog gubitka bioraznolikosti te smanjenje emisija – sve na pravedan način. To se može postići vrlo brzo ako vlade oslobode više financiranja iz javnih i privatnih izvora i bolje usklade svoje politike i akcije glede klime, prirode i održivog razvoja", dodaje Mazzocco Drvar.

Na konferenciji na kojoj je predstavljen izvještaj ministrica zaštite okoliša rekla je kako će Hrvatska provesti Nacionalni plan obnove prirode kao dio mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Upozorila je da su klimatske promjene koje se događaju djelomično povezane s čovjekovim djelovanjem, te je naglasila važnost održivog razvoja.

Vijeće Europske unije u lipnju je službeno donijelo uredbu o obnovi prirode. Tim se aktom nastoje uspostaviti mjere kojima će se do 2030. obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a, a do 2050. svi ekosustavi koje je potrebno obnoviti. "Pripremamo i javni poziv koji će uključivati restauraciju travnjaka, vodotoka, brigu o rijekama. Taj će poziv biti objavljen ove godine, a vrijedan je 75 milijuna eura", najavila je neke od projekata ministrica zaštite okoliša Vučković. n