Uoči samita proteklog tjedna i njemački kancelar Olaf Scholz još je jednom istaknuo ono zbog čega je format Berlinskog procesa prije deset godina uopće i pokrenut. "Europska unija bit će potpuna jedino s državama zapadnog Balkana u svojim redovima", rekao je Scholz i poslije dodao: "Nadam se da nećemo morati čekati daljnjih deset godina prije nego što svih šest zemalja zapadnog Balkana postanu članice Europske unije." Iz analize Nenada Kreizera za DW prenosimo najzanimljivije dijelove, uz neznatnu prilagodbu u opremi teksta.

Scholz nije propustio zahvaliti svojoj prethodnici Angeli Merkel, koja je 2014. i pokrenula ovaj format, kada je postalo jasno da su buduća proširenja Europske unije sve neizvjesnija. Ovim formatom demokršćanska kancelarka je htjela pokazati regiji na jugoistoku Europe da EU od nje nije digao ruke i da se drži famoznog "solunskog obećanja" o proširenju iz 2003.

ZABORAVITE PROŠLOST

Scholz i sudionici samita složni su u tome da je Berlinski proces uspješna priča. Taj format osim šest zemalja zapadnog Balkana okupilja i devet "zemalja partnera", među kojima su uglavnom EU članice iz susjedstva, ali i Velika Britanija. Ta država već duže nije članica EU-a, ali je zato prije deset godina spadala u zemlje koje su uz Njemačku i Francusku inicirale Berlinski proces. Iako je tijekom godina bilo znakova zamora, ako ništa drugo, čelnici zemalja regije koja nije poznata po dobrosusjedskim odnosima redovito su se nalazili i razgovarali, spomenuo je u uvodnom obraćanju kancelar Scholz. Scholz je čak govorio o "berlinskom duhu". "Mislim da nam je pošlo za rukom stvoriti nešto što možemo nazvati 'duhom Berlina'", rekao je njemački kancelar.

I to ne samo međusobno nego i s EU-om, kako je nakon samita primijetio hrvatski premijer Andrej Plenković. "Ovaj format, koji je pokrenula tadašnja kancelarka Angela Merkel, nadomjestio je na neki način manjak susreta na najvišoj razini čelnika ključnih zemalja Europske unije i zemalja zapadnog Balkana", rekao je hrvatski premijer, koji je predstavljao Hrvatsku na samitima Berlinskog procesa posljednjih godina.

Njegova kolegica po položaju iz Bosne i Hercegovine Borjana Krišto kazala je kako je Berlinski proces svojim jačanjem regionalnih veza povećao sigurnost i gospodarski napredak, a to je "ono što i naši građani osjete u svakodnevici".

Predsjednik srbijanske vlade Miloš Vučević iskazao je zadovoljstvo time što je Njemačka ponovno u više navrata stavljala u prvi plan cilj ovog formata, a to je približavanje Europskoj uniji. "Stječem dojam da nije prevladao neki negativan kontekst, nego želja da Njemačka poruči svima kako bi trebali biti dio Europske unije", rekao je Miloš Vučević nakon samita.

Konkretno, šest zemalja zapadnog Balkana dodatno se približilo potpisivanjem sporazuma o akcijskom planu o jačanju zajedničkog regionalnog tržišta, kao i još jednog sporazuma koji bi trebao dodatno olakšati kretanje unutar regije - taj najnoviji odnosi se na akademsku zajednicu.

Jedna od tema samita bile su i migracije, premda se ta tema tradicionalno ne gura u prvi plan. Sudionici samita prihvatili su zaključke sastanka ministara unutarnjih poslova prije nekoliko tjedana u Berlinu, gdje je dogovorena bolja suradnja u području zaštite od iregularne migracije i krijumčarenja ljudi. Tu se posebice naglašava potreba harmoniziranja viznih sustava zemalja zapadnog Balkana i Europske unije, područja u kojem je, posebno u prošlosti, bilo problema, i to prvenstveno zbog vizne politike Srbije, koja je svoje granice otvorila zemljama poput Indije, što je znatno povećalo broj podnositelja zahtjeva za azil na zapadu Europe iz te zemlje. Srbija je u međuvremenu uskladila svoju viznu politiku, ali se u zaključcima ovog, 10. Berlinskog procesa navodi kako je "potreban daljnji napredak" u tom pitanju.

SVIJET SE PROMIJENIO

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je sudjelovala na samitu, podsjetila je na to da danas sigurnost u Europi igra drukčiju ulogu nego prije deset godina. "Puno toga se promijenilo. Mnogo je sukoba. Turbulencije su stvorile pojačanu svijest unutar Europske unije da je potrebna veća Unija i jača Unija te da je naša odgovornost približiti nove kandidatkinje. Zato smo na zapadni Balkan proširili iste mjere solidarnosti koje smo poduzeli i unutar Unije", rekla je Von der Leyen na zajedničkoj konferenciji za medije s kancelarom Scholzom.

Čelnica Europske komisije je kao primjer navela pomoć zapadnom Balkanu tijekom energetske krize. I ona je, kao i Scholz, našla riječi pohvale za Srbiju i Kosovo za nalaženje načina kako deblokirati sporazum oko CEFTA-e. Kancelar Scholz nije zaboravio spomenuti i Manuela Sarrazina, povjerenika njemačke vlade za zapadni Balkan, čije su diplomatske aktivnosti dovele do toga da Kosovo popusti oko uvoza robe iz Srbije.